Kraj ere HDZ-ovog gradonačelnika Širokog Brijega: Šta ostavlja za sobom?

Ilustracija: Lejla Ahmedspahić, Naratorium

Grad Široki Brijeg jedan je od onih koji se na listama najbogatijih u BiH uvijek nađe među prvih deset. Iako prema popisu stanovništva iz 2013. ima tek oko 28.000 stanovnika, na području ovoga grada aktivno je šest kompanija koje godišnje obrnu prihode veće od 100 milijuna konvertibilnih maraka. Uz to, čak 129 malih i srednjih poduzeća na području Širokog, u prošloj je godini imalo prihode od milijun i više konvertibilnih maraka.

 Piše: Nikola Bačić 

Sugovornici Naratoriuma složni su da je zbog snažnog privatnog sektora standard i kvaliteta života u ovom zapadnohercegovačkom gradu na vrlo visokom nivou. S druge strane, to je i potencijalna zamka, jer se onda velik broj građana ne želi uopće baviti politikom niti podizati svoj glas zbog loše razine javnih usluga.

Dvojac koji je otkrio tablu na kojoj piše „Grad Široki Brijeg“ te davne 2014. godine, gradonačelnik Miro Kraljević i predsjednik Gradskog vijeća Vinko Topić (Oba članovi HDZ BiH), na istim su pozicijama i danas. Kraljević je gradonačelnik od 2004., a Topić predsjednik Gradskog vijeća od 2012. godine.

Dvojac Kraljević i Topić 2014. godine/ Grad Široki Brijeg

Međutim, kako svaka era dolazi svome kraju, tako sa općim izborima 2024. kraju dolazi i njihova.

To nam je u razgovoru potvrdio sam Topić, kazavši kako ja svojim radom na čelu gradskog vijeća zadovoljan, no vrijeme je da štafetu prepusti mlađima.

Kraljević je za jednu TV kuću rekao slično: „Neću se kandidirati za novi mandat, jednostavno zato što bih želio i sebi dati malo oduška u životu. Uradilo se toga dosta i želim malo oduška, ako Bog da zdravlja, a naravno da ću politički biti aktivan i dalje, jer ja sam predsjednik gradskog odbora (HDZ-a), ove sam godine izabran i to ću biti koliko ocijenim da je potrebno, ali ima mladih ljudi kvalitetnih i ja sam uvjeren da će mladi znati odgovoriti na izazove. Iako mi znamo često reći da su mladi i ovakvi i onakvi, mislim da budućnosti ima i da se ne treba plašiti.“

HDZ suvereno vlada

Gradonačelnik Kraljević na čelu je Širokog još od 2004. godine, te će provesti točno 20 godina za kormilom, što općine, što grada. Prohodnost odluka omogućavalo mu je i što je HDZ BiH uvijek imao kontrolni paket u Gradskom vijeću koje sada broji 25 vijećnika.

U zadnjem sazivu, izabranom 2020. godine, 16 je HDZ-ovih vijećnika moglo glasati za sve odluke, bez potrebe da za ruke mole oporbu koju čine HDZ 1990 i HSP dr. Ante Starčević sa po četiri vijećnika i vijećnice, te jedan neovisni vijećnik.

Proračun Širokog Brijega za 2024. je oko 22 milijuna KM, što je povećanje za 2,5 milijuna u odnosu na godinu ranije.

Ova godina u punom je smislu za Široki izborna, jer osim novog gradonačelnika i predsjednika vijeća, građani će birati i predsjednike mjesnih zajednica, koje su u ovom gradu izuzetno utjecajne.

A imena kandidata za gradonačelnika već su poznata. HDZ BiH će tako istaknuti Ivu Pavkovića, mladog ekonomista koji je dosada bio pomoćnik gradonačelnika za gospodarstvo i šef Odsjeka za gospodarstvo u Gradskoj upravi. Kao Pavkovićevu komparativnu prednost stranački kolege ističu rad na pripremi aplikacija za razne fondove Europske unije i implementaciji projekata na programima prekogranične suradnje, projektima u suradnji sa Svjetskom bankom, Europskom investicijskom bankom, USAID-om, UNDP-om i brojnim drugim donatorima.

Nasuprot njemu naći će se kandidat HDZ 1990., Žarko Lasić, ratni veteran, menadžer u privatnom sektoru i čovjek koji se dosad nije bavio politikom.

Pročistač otpadnih voda – stoljetni projekt koji nikako da zaživi

Premda ćemo se najviše baviti aktualnim mandatom, nemoguće je problematici upravljanja ovom lokalnom zajednicom pristupiti bez punog pregleda rekordno dugih mandata dvojca Kraljević-Topić.

Ono što najviše fali Širokom Brijegu, i ono što ovaj dvojac nije uspio realizirati za vrijeme dok je obnašao vlast, gradska je kanalizacija, odnosno „stoljetni projekt“ pročistača otpadnih voda. Bez funkcionalnog pročistača otpadnih voda, stradaju rijeke Lištica i Ugrovača.

Projekt je pripremljen 2018. godine. Izvođaču radova JVCA KTM-Brina d.o.o. Posušje 25. siječnja 2019. predano je gradilište čime su počeli teći rokovi. Rok za izvođenje radova na izgradnji pročistača bio je 750 dana, a trebao je obuhvatiti projektiranje, izvođenje i probni rad. Biogest International GmbH Dresden i Louis Berger (Francuska) u konzorciju s ILF Beretende Ing ZT GmbH (Austrija) bili su zaduženi za nadzor. Vrijednost radova je procijenjena na 2.705.172,00 EUR bez PDV-a, a taj iznos se planirao financirati kreditnim i grant sredstvima. Rok za završetak radova, kako je naznačeno na informativnoj ploči na ulazu u gradilište, bio je 7. prosinca 2021. godine.

No od dana početka radova prošlo je više od pet godina, a Široki funkcionalni pročistač i dalje nema. Više puta je u medijima gradonačelnik Kraljević obećavao završetak radova, no otpadne vode Širokobriježana i dalje idu u Lišticu i Ugrovaču.

Pročišćivač otpadnih voda u Širokom Brijegu/VIK

Aktualni predsjednik vijeća Topić nam kaže kako je najteži infrastrukturni projekt upravo kanalizacija kroz Široki Brijeg. „To traje već godinama i oduljilo se, ali ja bih rekao ne zbog gradske uprave nego zbog nadzora izgradnje koji nisu funkcionirali. Vlada FBiH nije potpisala da nadzor može vršiti firma koja je već bila pa je npr. zastoj na pročistaču već 6-7 mjeseci, no ja mislim da će on biti u funkciji vrlo brzo“, uvjerava nas on.

Ipak, iz oporbe podsjećaju kako na konkretno obećanje gradonačelnika koje je javno dao za Dan grada, na svečanoj sjednici u kolovozu 2021. kada je obećao da će do sljedećeg Dana grada, 15. kolovoza, biti izgrađen pročistač otpadnih voda.

„Javno je obećao, dao konkretan datum i kao što vidimo tri godine kasnije, 2024. godine mi pročistača još nemamo. Ne zna se ni kad će biti završen i radovi su stali. A u gradnji su napravljene ogromne greške i tko zna hoće li ikad išta biti od tog projekta. Kad ih pitate, naći će razna opravdanja, no opravdanja nema, kredit je dignut, novac su imali, a kanalizacija svih ovih godina nije riješena“, govori vijećnik koji je želio ostati anoniman da ga Središnje izborno povjerenstvo (SIP-CIK) ne bi novčano kaznilo za vođenje preuranjene kampanje.

Veliki planovi sa Duhanskom stanicom

Duhanska stanica othranila je nekoliko generacija starijih Širokobriježana, a počela je propadati skupa sa kompletnom duhanskom industrijom u BiH. Veliki kompleks na atraktivnoj lokaciji u centru grada otvara ogromne mogućnosti za razvoj.

Jedno od najvećih neispunjenih obećanja vladajućih je i gradnja srednje strukovne škole na području stare duhanske stanice.

Naš sugovornik iz oporbe podsjeća kako je tu obećana i gradnja mini centra sa ribarnicom, tržnicom, velikom podzemnom garažom, i još dodatnih sadržaja u tom kompleksu.

„To je bilo njihovo izborno obećanje, a na vijećničko pitanje dokle su došli, Miro Kraljević je otvoreno rekao da od podzemne garaže nema ništa, no da će se graditi škola. Mandat je prošao, ništa nije izgrađeno pa ni ta škola koja je Širokom nakon požara na gimnaziji nasušno potrebna.“

Kraljević je prije godinu dana priznao da odustaje od obećanja koje je davao u izbornoj kampanji, te je dodao kako je došlo do promjene plana. Novi plan podrazumijeva objekt, točnije dvoranu za Srednju strukovnu školu, prostor gdje bi se proširila izgradnja zgrade Županije, ali i Županijskog suda. Spominjao je i sadržaje poput Gradskog muzeja, možda i nove knjižnice, koji bi se mogli uklopiti u postojeći prostor.

Predsjednik Gradskog vijeća Topić napominje kako „grad još nije upisan u vlasništvo tog prostora duhanske stanice, imamo neke peripetije, županijski zakon o privatizaciji, po njemu još nisu izmirene sve obveze, iako jesu i ne znam koji je razlog što se to ne upiše na grad i počne raditi.“

Zaključuje kako je lakše osigurati sredstva za gradnju nego složiti kompleksnu papirologiju.

Široki odvoz otpada plaća 60, a Ljubuški 10 KM po toni

Federalni revizori češljali su rad gradske uprave za 2023. godinu i za financijske izvještaje dodijelili su mišljenje s rezervom, dok je usklađenost sa zakonskim propisima ocijenjena negativnom ocjenom.

Jedna od stavki koja je šokirala i revizore je način na koji Široki Brijeg rješava odvoz otpada.

Odluka o komunalnoj naknadi iz 2012. predviđa da rješenja donosi Služba za prostorno uređenje, a naknada se uplaćuje na račun Javne ustanove “Coming”. Revizija je utvrdila da ova Odluka nije u skladu sa Zakonom o riznici u FBiH i Zakonom o komunalnoj djelatnosti, zbog čega se ne može potvrditi realno iskazivanje neporeznih prihoda.

Komunalni otpad iz Širokog Brijega u Zenicu odvozi privatno poduzeće Gram-Trans (prema portalu Companywall u vlasništvu Ferde Galića) a kako revizija utvrđuje, osim što je ovo poduzeće odabrano bez javnog natječaja, uz to od grada dobiva i subvenciju. Tako u izvješću stoji:

“Subvencije javnim poduzećima iskazane su u iznosu od 2.303.809 KM, a odnose se na subvencije za zbrinjavanje komunalnog otpada (1.325.304 KM), subvencije Dječjem vrtiću „Trnoružica“ (360.765 KM), subvencije za zapošljavanje pripravnika (253.242 KM), subvencije za Radio Široki Brijeg (125.800 KM), transfer JKP „Čistoća“ (100.727 KM), subvencija za Hrvatski kulturni Dom (84.320 KM), subvencije za TV HZHB (53.280 KM) i subvencije Dječjem vrtiću „Pčelica“ (370 KM).

Subvencije za zbrinjavanje komunalnog otpada iskazane su u iznosu 1.325.304 KM, a u cijelosti se odnose na pružene usluge firme Gram Trans d.o.o. Široki Brijeg. Za pružanje usluga zbrinjavanja komunalnog otpada nije provedena procedura odabira najpovoljnijeg ponuđača, te samim tim usluge su pružane bez zaključenog ugovora, što nije sukladno Zakonu o javnim nabavama.

Dobavljač ispostavlja fakture za prijevoz po jediničnoj cijeni od 1.696,50 KM, u privitku kojih su otpremnice za usluge „odvoz komunalnog otpada na relaciji Široki Brijeg – Zenica“ i fakture za deponiranje komunalnog otpada po jediničnoj cijeni od 60 KM/t bez uračunatog PDV-a. Grad je prihvaćao fakture za deponiranje komunalnog otpada bez prilaganja dokumentacije o količini deponiranog otpada od pružatelja usluga, kao i bez podataka o cijeni koju dobavljač plaća pri deponiranju.

Usporedbe radi, Grad Ljubuški sukladno zaključenom ugovoru plaća naknadu od 10 KM/t za deponiranje otpada JP „Regionalna deponija“ Doboj. Zbog navedenog nismo mogli potvrditi da su za usluge zbrinjavanja komunalnog otpada zadovoljena proračunska načela efikasnosti, ekonomičnosti i transparentnosti”, napisali su revizori u svom izvješću.

Da bi u ovom slučaju moglo biti materijala i za tužiteljstvo pokazuje izračun kojega je objavio Josip Pinjuh. Na papir je stavio ukupno plaćen iznos za odvoz otpada od 1,325 304 KM, podijelio sa iznosom po jednom odvoženju koje je naplaćivano 1696,5 KM, čime je dobio 781 turu.

Od 365 dana u godini oduzeo je nedjelje i blagdane čime je došao na 303 radna dana. 781 odvoz smeća podijeljen sa 303 dana daje brojku od 2,6 kamiona otpada koji dnevno voze za Zenicu.

Budući da gradska čistoća skupi 7000 tona, a nosivost kamiona je 25 tona, brojke pokazuju da je opravdan odvoz 280 tura prema Zenici, te se postavlja pitanje gdje je 501 odvoz otpada koji nedostaje.

Radovi na infrastrukturi

Neki infrastrukturni radovi ipak su, priznaju to i građani i vlast i opozicija olakšali živote i poslovanje.

Rekonstrukcija ceste Trn-Belušine-Mokro koja je vrlo bitna prometnica za rasterećenje Trna završena je početkom ove godine, a koštala je 1,2 milijuna KM. U ovom mandatu je proširena i asfaltirana lokalna cesta Dobrič – Grabova Draga – Bile (Misište). Kružni tok u Lisama se također pokazao kao dobro rješenje i iz te industrijske zone nema više gužve kakve ima na izlazu iz poslovne zone Knešpolje. Inače, novac je i za taj izlaz i za treću prometnu traku osiguran, no radovi nisu započeli. 3 milijuna KM trebala bi koštati izgradnja cestovne infrastrukture, komunalne strukture, na izlazu iz Zone Knešpolje na glavnu cestu.

Trebala se graditi treća traka za velike kamione i šlepere i to nikad nije započeto, a ŽZH je prema tvrdnjama opozicije sa Federalnog nivoa dobila 3 milijuna KM za taj projekt. Ta je tema bila predmet žestoke rasprave vlasti i opozicije na 36. sjednici Gradskog vijeća Širokog Brijega, na kojoj je vijećnik HDZ-a 1990 Ivan Barać ponovno postavio pitanje o 3 milijuna KM namijenjenih za projekte u Industrijskoj zoni Knešpolje. Barać je podsjetio na svoje pitanje iz lipnja 2023. godine o tim sredstvima i zatražio objašnjenje, budući da pismeni odgovor nikada nije dobio.

Gradonačelnik Miro Kraljević je odgovorio da su sredstva iskorištena za druge projekte, kao što su cesta Mokro – Belušine i Bile. Odbacio je insinuacije o “zamračivanju” sredstava, naglašavajući da su dokazi o utrošenom novcu vidljivi na terenu. Barać je ponovio pitanje o 3 milijuna KM za Industrijsku zonu Knešpolje, kritizirajući gradonačelnika zbog izbjegavanja odgovora. Ivo Pavković iz Službe za gospodarstvo, novi kandidat za gradonačelnika, kazao je da sredstva za te projekte nisu primljena od županije.

Barać je inzistirao da su podaci objavljeni u Narodnim novinama ŽZH točni i da je novac prebačen na račun županije, ali nije dalje transferiran Gradu Širokom Brijegu. Gradonačelnik Kraljević je potvrdio da je ŽZH dobila ukupno 7-8 milijuna KM, ali da Grad nije dobio svoja sredstva. Upit će biti upućen prema Vladi ŽZH kako bi se situacija razjasnila. Na ove infrastrukturne radove nadovezao se i izvještaj revizije koji je pokazao kako pojedini regularno ugovoreni poslovi nisu završeni u definiranim rokovima, a Grad, unatoč tome, nije zaračunao zatezne penale.

Za sanaciju spomenute ceste Dobrič – Bile izdvojeno je skoro dva milijuna maraka. Poslovi su trebali biti završeni za mjesec i pol, ali je došlo do kašnjenja od čak 112 dana. Isti rok ugovoren je i za sanaciju druge ceste, Trn – Belušine – Mokro.

„Ugovorom je definirano da će, u slučaju kašnjenja s izvođenjem radova naručitelj zaračunati i naplatiti izvođaču na ime ugovorne kazne iznos od 1% ukupne vrijednosti za svaki puni dan zakašnjenja, s tim da ukupna vrijednost ugovorne kazne ne može iznositi više od 10% ukupne vrijednosti ugovorenih radova. Revizijom smo utvrdili da Grad za dane kašnjenja u izvođenju radova nije aktivirao zaštitne klauzule i obračunao i naplatio ugovornu kaznu“, naveli su revizori.

Iako se vladajući hvale povećanjem proračuna, ovakvo gospodarenje istim nanijelo mu je izravne štete.

Problem grada je i parking. Mladi vijećnik čije ime zbog SIP-a također nećemo navesti komentira kako Grad Široki Brijeg ima veliki problem sa prometom, gužvama, a i parkingom: „Taj se problem godinama provlači, a gradska uprava taj problem ne rješava sustavno i tu nema u doglednom vremenu nikakvih ni obećanja, a kamo sreće ozbiljnijeg pristupa.

Ovog ljeta u fokus se vratilo i pitanje gradskog bazena – u još jednoj godini u kojoj se ne iskorištava taj potencijal“.

S njim se slaže i ostatak opozicije.

„Ljudi unutar gradske uprave imaju premalo osjećaja za obitelj, pogotovo novonastale obitelji te ljude sa posebnim potrebama. Premalo je osjećaja za potrebe tinejdžera, pa nam fale stvari poput street workout centra, uređene i osvjetljene trim staze, gradskog bazena te mnoštvo drugih stvari koje su uz malo truda lako ostvarive, a puno bi značile mladima i djeci“, dodaju iz najveće oporbene stranke.

Negativan revizorski izvještaj

Neosnovane isplate radnicima, zapošljavanje preko veze i skraćeno radno vrijeme. Podjela novca za kulturu i sport odlukom gradonačelnika, bez javnih poziva i kriterija, te jednako netransparentni transferi mjesnim zajednicama i udruženjima. Namještanje tendera i mnoge druge nepravilnosti i nedostatke utvrdili su federalni revizori u funkcioniranju Grada Široki Brijeg tijekom 2023. godine.

Većina problema traje godinama, što pokazuje nedostatak spremnosti nadležnih za rješavanje. Ured za reviziju institucija u FBiH u najnovijem izvještaju dao je 28 preporuka, od kojih je 17 ponovljeno iz 2019. godine, a 11 je novih. Financijski izvještaji dobili su mišljenje s rezervom, dok je usklađenost sa zakonskim propisima ocijenjena negativno.

Za plaće i naknade potrošeno je 3.253.430 KM. Prosječna plaća bila je 1.673 KM, a najviša 3.610 KM. Revizorima je sporna najniža plaća od 717 KM, jer je niža od propisanog minimuma. Prema Odluci o platnim razredima, osnovna plaća ne može biti manja od 70 posto prosječne neto plaće u Federaciji. Također, Odluka o radnom vremenu iz 1996. godine nije usklađena sa Zakonom o radu FBiH. Uposlenici Grada Široki Brijeg rade manje od propisanih 40 sati tjedno, jer im je polusatna pauza uračunata u radno vrijeme. Iako je definirano da je prva subota u mjesecu radna, revizori su utvrdili da se ne radi.

Revizori su utvrdili da je gradonačelnik, bez javnih poziva i definiranih kriterija, podijelio oko 260.000 KM za sport i kulturu. Također, netransparentnim su ocijenjeni transferi od 435.673 KM za mjesne zajednice te oko 128.000 KM za neprofitne organizacije i udruženja. Raspodjela je vršena na temelju dostavljenih zahtjeva bez prethodno utvrđenih kriterija. Uz to, skoro 150.000 KM, namijenjenih subvencijama za podršku novoosnovanim subjektima male i srednje privrede, nisu utrošene za planirane namjene.

Vrtići

U Širokom Brijegu postoji gradski vrtić s dva objekta u koje se smješta oko 200 djece. Privatni vrtići primaju oko 400 djece, no pitanje je koliko njih zaista ispunjava uvjete predškolske ustanove. „Neki privatni vrtići više nalikuju čuvalištima nego vrtićima“, govori nam Topić.

Grad je u proračunu osigurao 100.000 KM subvencija privatnim vrtićima, ali još se traži način kako pravedno raspodijeliti ta sredstva. Jedna od ideja je sufinanciranje djece vrtićke dobi, o čemu se još uvijek raspravlja. Roditelji su pisali peticije po tom pitanju.

Nakon peticije u Širokom Brijegu kojom se traži način za olakšavanje sve većih troškova boravka djece u vrtićima, održan je sastanak predstavnika roditeljske inicijative i gradonačelnika Kraljevića. Tema je ponovno otvorena, ali konkretno rješenje još nije pronađeno. Cijene u privatnim vrtićima, kojih je velika većina u gradu, od jeseni će rasti, što predstavlja značajan trošak za mnoge obitelji, posebno one s više djece. Peticija, koja je proistekla iz Facebook grupe “Širokobriješke mame”, rezultirala je sastankom, no nepoznanice još uvijek postoje.

Gdje je ostvaren napredak?

Prva stvar koja se primijeti je da je proračun grada u posljednjih desetka godina značajno porastao. To nam potvrđuje i Vinko Topić.

„Ja sam prvi put postao predsjednik Gradskog vijeća 2012. godine. Od tada smo napravili pomak u svemu, iako ja sve zasluge ne pripisujem sebi, ali vidljiv je razvoj grada. Tada je proračun bio 7 do 8 milijuna maraka, a sad je 22 milijuna. Prihodi su rasli, radili smo na infrastrukturi, na poslovnim zonama, stvoreni su uvjeti da investitori ulažu u Široki Brijeg, prvenstveno Širokobriježani, ali imamo i stranih ulagača izvana, iz Njemačke i slično“, kazao je on.

Tomo Soldo, također vijećnik HDZ BiH, ističe kako je jedan od ključnih projekata bila izgradnja i modernizacija vodovodnih mreža u mjesnim zajednicama, što je rezultiralo boljom i pouzdanijom opskrbom vodom.

„Također, asfaltiranje cesta i puteva poboljšalo je prometnu infrastrukturu, olakšavajući kretanje i povezivanje unutar grada i s okolnim područjima. Vijećnici su se aktivno angažirali lobirajući za svoje zajednice, osiguravajući potrebna sredstva za realizaciju važnih projekata. Obnovljene su i područne osnovne škole na selima, stvarajući bolje uvjete za obrazovanje djece u ruralnim područjima. Gradsko vijeće je usvajalo inicijative za poboljšanje uvjeta života studenata i mladih obitelji, uključujući dodjelu studentskih stipendija, jednokratnih novčanih pomoći studentima te pomoć od 500 KM za svako novorođeno dijete“, govori ovaj mladi vijećnik koji se odlučio ne kandidirati na lokalnim izborima 2024.

Široki Brijeg kao domaćin već svjetski poznatog Mediteran film festivala u 2022. dobio je i potpuno digitalizirano kino. Širokobriješko kino Borak, koje postoji od 1948. godine, u potpunosti je digitalizirano, te uz festivalske namjene ponovno prikazuje filmove iz redovne kino distribucije.

Izvor: Naratorium