Opšta bolnica u Brčkom
Veliki klinički centri, poput Tuzlanskog, Sarajevskog, Bolnice u Zenici, klinika u Mostaru, obustavili su dio hladnih operativnih programa. Pacijenti koji nisu trebali hitnu uslugu savjete i terapije dobijali su telefonski. Najveći problemi sa kojima se sistem suočio bili su nedostatak kadra, opreme i prostora
Pandemija Covid-19 teško je pogodila zdravstvo u cijelom svijetu. I mnogo razvijenije zemlje od Bosne i Hercegovine, sa snažnijim zdravstvenim sistemom suočile su se sa brojnim problemima. Svjetska zdravstva organizacija često je upozoravala da zbog siromaštva u manje razvijenim zemljama stanovništvo ostaje bez adekvatne zdravstvene skrbi, a kasnije i imunizacije.
Pandemija je još jednom ukazala na najvažniju kariku u lancu zdravstvene zaštite – medicinsko osoblje. Uzalud novac i skupa oprema ukoliko zdravstvene ustanove nemaju adekvatan kadar.
Takav zaključak izvukli su i u Općoj bolnici u Brčkom. Poražavajući je podatak da se ova ustanova sa pandemijom borila i još uvijek bori bez infektologa:
– A infektolozi su ključni u liječenju Covid-19 – upozorava za Udar direktor Opšte bolnice u Brčkom dr. Dušan Stokić.
Bolnica ima četiri pneumofiziologa, koji su praktično nosili rad u covid odjeljenjima, i šest anesteziologa. U jednom trenutku radila su samo dva jer su ostali bili pozitivni ili u izolaciji. Imaju jednog epidemiologa, doktoricu koja je i sama bila u izolaciji. Da li su onda, i kako, uopće uspjeli odgovoriti na potrebe pacijenata oboljelih od korona virusa, ali i pacijenata koji su trebali uslugu zbog drugih zdravstvenih problema?
– Mislim da jesmo – kaže direktor Stokić:
– Kada je riječ o liječenju zaraženih koronom pratili smo okruženje, smjernice za liječenje na evropskom nivou, upute koje je davala Svjetska zdravstvena organizacija. Bilo je u svijetu lutanja u terapiji, smjernice su mijenjane, uvođeni novi lijekovi, drugi izbacivani… usvajali smo te smjernice na našem stručnom vijeću i vršili korekcije.
Direktor Opšte bolnice u Brčkom dr. Dušan Stokić
Kada je riječ o zbrinjavanju pacijenata, odmah po izbijanju pandemije reorganizovali su prostor, tako što su određene klinike pretvarali u covid centre. Grudno odjeljenje, zatim Ginekologija, Pedijatrija, ORL… a kada je pandemija eskalirala i centralna zgrada – poslužile su za smještaj pozitivnih i suspektnih pacijenata. Neurologija je pretvorena u intenzivnu njegu jer se broj pacijenata koji trebaju respiratore ili drugi oblik vještačke ventilacije povećavao iz dana u dan.
Korona virus traži posebne uslove za zbirnjavanje, objašnjava naš sagovornik, i a covid suspektni pacijente zahtjevnije je zbrinuti od pozitivnih, jer ne smiju dolaziti ni u kakav kontakt. Pacijent mora imati svoju sobu i toalet, a ljekari zbog rizika kojem su izloženi i zaštitne opreme ne mogu provesti previše vremena na tom odjelu.
Šta se u tim uslovima moglo pružiti pacijentima koji su boravili u ovim klinikama zbog drugih zdravstvenih problema, te da li su oni uskraćeni za zdravstvenu uslugu?
Redovni kapaciteti bolnice su 300 kreveta, i popunjenost je obično oko 50 posto. U jeku pandemije u jednom trenutku bilo je 145 covid pozitivnih pacijenata.
– U jednom času imali smo nešto što daleko prevazilazi naše mogućnosti za adekvatno liječenje, još kad znate da za covid pacijente treba duplo više kadra. Ne možemo reći da smo uskraćivali usluge pacijentima koji su tu zbog drugih potrebe, ne liječenja Covid-19, ali su kriteriji za smještaj mijenjani.
Međutim, kaže direktor Stokić, ni sami pacijenti koji nisu morali urgentno na bolničko liječenje, nisu željeli ostajati u bolnici:
– Mislim da smo pokrili bazične potrebe teških pacijenata koji nisu bili zaraženi koronom. Naš stav je bio da onaj kome treba hitna pomoć, ili poluhitna, čije bi odlaganje bilo šteta za njegovo zdravlje, nije uskraćena. Te pacijente smo smještali u druga odjeljenja. U prostor jednog odjeljenja smještana su dva, nekada čak i tri odjeljenja.
Na sličan način situacija se odvijala i u drugim zdravstvenim ustanovama. Veliki klinički centri, poput Tuzlanskog, Sarajevskog, Bolnice u Zenici, klinika u Mostaru, obustavili su dio hladnih operativnih programa.
Prema podacima Federalnog ministarstva zdravstva, zbog preopterećenosti zdravstvenih ustanova, u oktobru prošle godine, donesena je instrukcija prema zdravstvenim ustanovama za obustavu hladnih programa, što je mjera koja se primjenjivala širom svijeta, tvrde. Šta tačno podrazumijeva hladni program? To su rutinske medicinske procedure koje se i inače ne rade hitno. Odluke o obustavi donose se na nivou ustanove.
USLUGA U VRIJEME PANDEMIJE
Sagovornici Udara, građani iz različitih gradova, entiteta, svjedoče kakvu su zdravstvenu skrb imali tokom pandemije, nevezano za Covid-19. Njihova iskustva uglavnom su ohrabrujuća – bez obzira na teško stanje ljekari su pokušavali biti dostupni svakom pacijentu.
Edis Hadžimušović iz Sarajeva ima dijabetes i alergijsku astmu. Ljekarska usluga samo za ova dva hronična stanja potrebna mu je 12 puta godišnje. U pandemiji savjete i preporuke dobijao je uglavnom telefonski ili online, recepti su preko e-sistema stizali u apoteke, a ljekar je bio na raspolaganju i za sve konsultacije:
– Ne osjećam da sam bio ugrožen ili da mi je uskraćena ljekarska usluga. Nisam izgubio ni povjerenje u zdravstveni sistem jer razumijem da je situacija bila vanredna i da je medicinsko osoblje dalo svoj maksimum s obzirom na uslove koje imaju – kaže Edis za Udar.
Nažalost, česta zdravstvena usluga trebala je i Mileni Škobo iz Foče. Težak alergijski napad nakon kojeg je uslijedila opasnost od gušenja, bolna stanja kičme zbog kojih joj prijeti i operacija, posjete različitim vrstama specijalista… dosta toga zadesilo ju je baš u pandemiji. Nijednom nije ostala bez usluge u fočanskom Domu zdravlja i bolnici:
– Često sam imala potrebu za posjetom ljekaru u posljednjih godinu dana. Bez problema sam dolazila do svog ljekara ali i specijaliste. Na moje iznenađenje, s obzirom na uslove u kojima su radili, posljednju godinu, bili su jako ljubazni i susretljivi. Primala sam terapiju, injekcije i imala slične intervencije, a usluga je bila kao i prije pandemije.
Milena Škobo
Kaže kako ni u jednom trenutku nije imala osjećaj da će joj usluga biti uskraćena:
– Imala sam tu, da kažem nesreću, da imam potrebu za posjećivanjem različitih specijalista i svi su bili na nivou zadatka.
Usluga bi se mogla dodatno poboljšati, smatra naša sagovornica iz Foče, ako bi se promijenio sistem zakazivanja tako da se ipak ispoštuju termini koje pacijent ima:
– Ranije, dok nije bilo porodičnih timova, bilo je čekanja kao i sada, sa tom razlikom što sada moraš zakazivati termine ali ipak čekaš. Ali ako izuzmemo to, sve ostalo normalno funkcioniše.
TERAPIJA PUTEM TELEFONA
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu svoj interni krizni štab za borbu protiv pandemije formirao je još 31. januara, prije nego što je u BiH potvrđen prvi slučaj Covid-19.
Prema podacima sa KCUS-a od pojave Covid-19 u BiH u martu 2020. do februara 2021. u Izolatoriju Podhrastovi u Sarajevu, gdje su smještani teži slučajevi oboljelih od korona virusa, hospitalizirano je 2.480 bolesnika.
Za to vrijeme KCUS nije prestao sa uslugom tzv non-covid pacijentima. U tih godinu dana u Centralnoj laboratoriji KCUS-a urađeno je više od dva miliona i 600 hiljada dijagnostičkih analiza. Od toga se 168 hiljada odnosilo na korona pozitivne bolesnike. Ogroman je, dakle, broj usluga koje su pružene nevezano za korona virus.
Korisnica zdravstvenih usluga ove ustanove je i Mafija Tiro iz Sarajeva. Zbog dijabetesa prima dvije vrste inzulina, ima ostheoartritis, povišeni krvni pritisak, masnoću u krvi. U normalnim okolnosti ljekaru zbog dijabetesa ide šest puta godišnje, za ostale terapije četiri puta.
U pandemiji ipak nije odlazila u ambulante zbog vlastite bojazni od izlaganja zarazi. Terapije koje je primala dobijala je telefonski, a zamjerka koju ima odnosi se na uspostavljanje kontakata sa ljekarima. Smatra da je to segment koji treba poboljšati:
– Dešavalo se da zovem zaista dugo i nema odgovora. Znam da se to događalo i drugima. Također, jednom se dogodila da terapija nije poslana iz ambulante u apoteku ali sam to riješila tako što sam nazvala Zavod zdravstvenog osiguranja KS-a.
Da može bolje, kaže Mafija, može i treba. Poučena iskustvom, sada kontaktira ljekara prije nego što potroši terapiju, jer:
– To čekanje zaista zna biti opterećenje, mislim da se na tome treba poraditi.
IMUNIZACIJA SPAS I ZA SISTEM
Ali i pacijenti su svjesni da su zdravstvene ustanove pandemiju dočekale nespremne:
– Mislim da za ovo niko nije bio spreman – kaže direktor Brčanske bolnice dr. Dušan Stokić.
Tuzlanski klinički centar sa ovom bolnicom sklopio je ugovor prema koje su iz Brčkog dva respiratora stavljena u funkciju u KC Tuzla i bili na raspolaganju isključivo pacijentima iz Brčkog koji su zahtijevali liječenje u kliničkom centru. U Brčkom su imali četiri respiratora, kasnije su nabavili još 10. U jednom trenutku svi su bili zauzeti.
Najteži trenutak za bolnicu u Brčkom bio je kada je nastupila kriza sa kisikom. Strah da će sistem zakazati za dr. Stokića bio je poput noćne more:
– Dane sam provodio na telefonu, i pritom uspijevao pronaći tek četiri boce sa kiseonikom. U decembru ili januaru razvodna stanica za kiseonik je počela da mrzne zbog velikog opterećenja. Za noć je mogao pomor da nastane, katastrofa.
Nedostatak kadra, opreme, kiseonika, kreveta, prostorija – sve su to problemi sa kojima su se suočavale zdravstvene ustanove u BiH. Ljekari su ipak, i pored toga, pokušavali biti na raspolaganju pacijentima za oboljenja koja nisu povezana sa Covid-19. Sada se dio tih pacijanata suočava sa novim problemom – nedostatkom vakcina za imunizaciju. Iako su one neophodne svim građanima, hronični bolesnici, posebno onkološki, dosta su izloženiji. Za njih brine i dr Stokić:
– Ne samo dakle u vrijeme divljanja pandemije, već i sada – ti ljudi trebaju pojačanu zdravstvenu skrb, a ona se očituje i u imunizaciji. Do sada je u potpunosti revakcinisano tek 800 ljudi u Brčkom, a ako bismo željeli da steknemo kolektivni imunitet u naredna dva ili tri mjeseca bismo trebali vakcinisati minimalno po hiljadu ljudi, te uz to računajući one koji su prebolovali Covid-19, moći ćemo govoriti o 70 posto imunizovanog stanovništva, što je preduslov za kolektivni imunitet. Jedino će imunizacija smanjiti teške kliničke slike i smrtnost.
U suprotnom, smatra, ako u jesen dočekamo novi val pandemije, četvrti u BiH, teško da će se uspjeti očuvati zdravstveni sistem, ionako suočen sa teškim izazovom pandemije. On onda neće moći odgovoriti na potrebe ni korona pacijenata ni hroničnih bolesnika.
Piše: B.Mrkić-Radević
Izvor: Portal Udar
