Izvještaj o praćenju sudskih postupaka na Zapadnom Balkanu: Više od 80 posto presuda za korupciju i organizovani kriminal ne podrazumijeva zatvorsku kaznu
Ilustracija. Foto: Izvještaj o praćenju sudskih postupaka na Zapadnom Balkanu, Misija OSCE-a
Tek dva od deset osuđenih za korupciju i organizovani kriminal u izabranim sudskim postupcima koje je posljednje tri godine pratila Misija OSCE-a budu kažnjeni zatvorskom kaznom dok su ostali osuđeni na uslovne ili kazne zatvora do godinu dana koje se mogu otkupiti novcem, pokazuje izvještaj ove međunarodne organizacije.
Piše: Emina Dizdarević Tahmiščija
Izvještaj o praćenju sudskih postupaka na Zapadnom Balkanu koji je izradila Misija OSCE-a pokazuje da većina od više od 60 osuđenih za korupciju ili organizovani kriminal u posljednje tri godine ne dobije zatvorsku kaznu. Izvještaj daje podatke o skoro 40 posto uslovnih kazni, nešto više od 40 posto kazni zatvora do godinu dana koje se u Bosni i Hercegovini mogu otkupiti, te manje od 20 posto zatvorskih kazni dužih od 12 mjeseci.
Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u BiH kaže da postoje određena poboljšanja u kaznenoj politici i napori Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), ali da visine kazni i dalje nisu ni blizu zadovoljavajućeg nivoa i ne prate stopu kriminaliteta niti opću percepciju korupcije i kriminala u društvu.
“Blage kazne koje se izriču ne ispunjavaju ni osnovnu svrhu krivičnih sankcija – ni onu pojedinačnu niti opštu. Ovakvim sankcijama se ne prevaspitavaju učinioci, niti se utiče dovoljno snažno na druge da ne čine krivična djela, naprotiv”, navodi Ožegović.
Prema izvještaju Ocjena efikasnosti odgovora pravosuđa na krivična djela organiziranog kriminala i korupcije visokog nivoa, u mnogim presudama koje su analizirane nisu navedene okolnosti niti su data obrazloženja za izrečenu kaznu. Često izricanje nižih kazni i uslovnih osuda donosi rizik da se kazne u očima javnosti doimaju proizvoljnim, odnosno da su uistinu proizvoljne, jer nedostaju elementi koji ukazuju na proporcionalnost i njihov odvraćujući efekat, navodi se u izvještaju.
Od 25 osuđenih lica kojima je izrečena kazna zatvora u trajanju od 12 mjeseci ili kraće, u vrijeme izrade izvještaja, 19 ih je tražilo da se kazna zatvora zamijeni novčanom, što je svakom od njih odobreno, uključujući i situacije u kojima to nije bilo obavezno.
“Odredba o zamjeni kazne zatvora novčanom kaznom koristi se prečesto”, navodi se u izvještaju.
Prema Ožegoviću, ne izražava se društvena osuda u dovoljnoj mjeri, niti se razvija i jača odgovornost i svijest o štetnosti ovih djela i opravdanosti kažnjavanja.
“Najvećim dijelom izrečene uslovne kazne, a zatim kazne zatvora do jedne godine koje se mogu zamijeniti novčanim kaznama, čak djeluju stimulišuće na počinioce, što je jedan od razloga rastućeg nepovjerenja u pravosuđe, koje bi trebalo da bude stub borbe protiv korupcije i drugih nepravilnosti, a vremenom je postalo i samo izvor problema”, navodi Ožegović.
Izvještaj navodi da se sudije trebaju pobrinuti da presude sadrže jasno i konkretno obrazloženje odluke o kazni, uključujući kako su cijenjene otežavajuće i olakšavajuće okolnosti kao i izricanje uslovne osude. Navedena obrazloženja trebaju osigurati da su kazne individualizirane, srazmjerne i odvraćujuće.
“Osim nedostatka adekvatnog obrazloženja, kazne su često bile na donjoj granici dozvoljenog raspona kazni, kao i izricanja uslovne osude. U 2021. godini, u presudama izrečenim u predmetima visoke korupcije, gotovo polovini osuđenih lica je izrečena uslovna osuda”, navodi se u izvještaju.
Advokat i profesor krivičnog prava Almin Dautbegović smatra da je Sud BiH, koji najviše procesuira ove predmete, zatrpan brojnim predmetima koje bi mogli raditi drugi sudovi, dodavši da je nedavno branio čovjeka koji je optužen zbog mita od pet eura, a onaj koji je osuđen, osuđen je za mito od 50 eura.
“Dakle, u startu je jasno – ako optužba i bude dokazana, da kazne koje će biti izrečene neće biti visoke. U predmete korupcije se ubraja sve, imamo porezne utaje od milionske vrijednosti i imamo ove druge gdje je jako malo novca u igri, i to sve radi isti sud – Sud BiH – i očekivati je da bude ovakva kaznena politika”, smatra Dautbegović.
Prema izvještaju, još uvijek se u BiH ne može reći da se predmeti korupcije i organizovanog kriminala visokog nivoa rješavaju efektivno i efikasno, te su i dalje prisutni ozbiljni nedostaci koji se odnose na rješavanje ovih predmeta te provođenje pravosudnih reformi usmjerenih na jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti, od kojih su mnoge naišle na politička protivljenja.
Ambasador OSCE-a u BiH Brian Aggeler rekao je da domaći pravosudni sistem još uvijek nije pokazao da je spreman efikasno procesuirati predmete organizovanog kriminala i korupcije u mjeri u kojoj je to potrebno.
“Bolje postupanje u ovakvim predmetima ključno je za jačanje vladavine prava. Ove preporuke predstavljaju ključne korake u borbi protiv nekažnjavanja za ova krivična djela”, kazao je Aggeler.
Prema izvještaju, zabrinutost o neprimjerenom uticaju na sudije i tužioce u radu na ovim predmetima i dalje je prisutna, dok su nosioci pravosudnih funkcija tokom konsultacija iskazali veliku bojazan za politizaciju sudija i tužilaca.
Jedan eventualni pokazatelj postepenog napretka je ograničeno povećanje u broju potvrđenih optužnica u visoko profiliranim predmetima od 2018. godine. U 2023. godini, u poređenju s 2022, broj potvrđenih optužnica za visoku korupciju povećao se s 14 na 16, dok se broj potvrđenih optužnica za organizovani kriminal visokog nivoa povećao sa šest na 14. Tokom 2023. godine doneseno je osam pravosnažnih presuda u predmetima organizovanog kriminala i korupcije visokog nivoa.
“Sudije, tužioci i branitelji često pokazuju visok stepen tolerancije za kašnjenja, pa čak i ravnodušnost spram neefikasnosti postupka. Neophodno je zauzeti puno proaktivniji pristup upravljanju sudskim postupcima kako bi se postigla željena efikasnost”, stoji u izvještaju.
Potrebno je osigurati da se predmeti korupcije i organizovanog kriminala visokog nivoa rješavaju u razumnom roku uvođenjem obavezne izrade plana upravljanja postupkom koji predviđa zakazivanje ročišta svaki dan ili barem nekoliko puta sedmično, sve do okončanja postupka.
“Tokom provođenja projektnih aktivnosti, uočena su nepotrebna kašnjenja koja su se mogla izbjeći u postupcima, te nedostatak efikasne prakse upravljanja postupkom, uključujući neredovno zakazivanje ročišta, te odlaganje i pomjeranje ročišta zbog zdravstvenog stanja optuženih ili branitelja”, stoji u izvještaju.
Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler rekao je da građani širom BiH očekuju od vlasti više rezultata u rješavanju problema organizovanog kriminala i korupcije, što je ujedno i jedan od najvažnijih prioriteta za zemlju, ali i za napredak na evropskom putu.
“Izvještaj OSCE-a o praćenju suđenja jedna je od brojnih inicijativa koje EU podržava u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Izvještaj sadrži niz važnih preporuka. Pozivam sve aktere u sektoru pravde da rade na njihovoj implementaciji i preuzmu vlasništvo nad ovim važnim reformskim procesima”, kazao je Sattler.
Praćenje postupaka ukazuje na to da se predmeti organizovanog kriminala i korupcije visokog nivoa mogu unedogled odugovlačiti jer pravosudni sistem nije voljan ili nije u mogućnosti da poduzme odgovarajuće mjere da osigura napredak i okončanje postupaka u ovim predmetima.
Od januara 2022. godine, većina tužilaca ima smanjenu normu u predmetima organizovanog kriminala i korupcije visokog nivoa kako bi se osiguralo da je procjena kvantitativne komponente ocjene rada tužilaca bolje izbalansirana, i kako bi se tužioci motivisali da uzmu u rad ovakve teže predmete koji iziskuju više vremena. Još uvijek je teško ocijeniti učinak ovih izmjena.
Učinkovitost rada sudija u predmetima organizovanog kriminala i korupcije visokog nivoa, prema izvještaju, mjerena brojem pravosnažnih presuda, nije unaprijeđena.
Potrebno je unaprijediti postupke u vezi sa izradom, kontrolom i potvrđivanjem optužnica kako bi se poboljšao njihov kvalitet.
Uočen je i manjak transparentnosti i neodgovarajući pristup informacijama, uključujući nedosljedno objavljivanje rasporeda ročišta u sudovima, nedosljedno objavljivanje sudskih akata te dugotrajne i komplikovane postupke za pristup informacijama u skladu sa zakonima o slobodi pristupa informacijama.
Izvještaj, odnosno praćenja sudskih postupaka, obuhvatio je period od jula 2021. do marta 2024. godine.
