Ilustracija
Za mjesec dana biće jasno da li je u Vladi RS bio iko racionalan i sačuvao onih mađarskih 110 miliona evra za otplatu dugovanja sa Bečke berze ili će vlasnici obveznica, da bi se naplatili, krenuti da preuzimaju akcije profitabilnih javnih kompanija u RS.
piše: Ljiljana Kovačević/Žurnal
Ukoliko Vlada Republike Srpske u junu ne isplati ratu od 200 miliona evra za obveznice prodane na Bečkoj berzi prije pet godina, vlasnik/ci tih obveznica imaju pravo da preuzmu akcije u bilo kojoj javnoj kompaniiji, koja je u većinskom vlasništvu entitetske vlade!
To je za Žurnal potvrdio ekonomista Zoran Pavlović, navodeći da je u Prospektu (informacija za investitore), potpisanom u vrijeme kada su se obveznice RS prodavale na Bečkoj berzi, jasno napisano da u slučaju da Vlada RS ne isplati dug u definisanom roku nosilac ili vlasnik obveznice ima pravo da preuzme bilo koju javnu kompaniju u kojoj Vlada RS ima vlasništvo veće od 51 posto.
„Ako bi neko imao cijeli paket, a Vlada RS nema novac da isplati dospjele obaveze po osnovu prodatih obveznica, potencijalno bi vlasnik obveznica mogao da dođe i kaže - dajte mi, recimo, HE Višegrad. Na meti bi bile one firme koje prave dobit, a trenutno su HE, prema rezultatima za prvo tromjesečje ove godine, napravile 13,5 miliona maraka dobiti. Zato su oni koji su kupili obveznice bili sigurni da im novac neće propasti“, navodi Pavlović.
Gubitak kreditnog kredibiliteta
U junu 2018. godine na Bečkoj berzi prodate su obveznice RS u vrijednosti od 200 miliona evra, sa rokom dospjeća otplate 28. juna 2023. godine. Obveznice su prodate sa kamatnom stopom o 4,75 posto na godišnjem nivou. Centralna banka BiH nikada nije saopštila da je izdala garancije za prodaju ovih obveznica, a vrijednosni papiri, sa kojima je RS po prvi put izašla na međunarodno finansijsko tržište, prodati su putem posrednika. Takođe nikada nije saopšteno ko je kupio te obveznice, a mediji su spekulisali da je kupac bio kontroverzni ruski oligarh Konstantin Malofeev.
Ekonomista Zoran Pavlović ističe da uopšte nije bitno ko je kupio te obveznice, jer su one predmet trgovine i razmjene. To praktično znači da je prvi kupac obveznica, već sljedećeg dana mogao da ih preproda. Jedno je sigurno – RS mora do 28. juna isplatiti obaveze nastale po osnovu prodatih obveznica na Bečkoj berzi.
„To je bezuslovna obaveza RS, ne samo zbog odredbi Prospekta na osnovu kojeg su su prodate obveznice, već zato što je to bila prva prodaja obveznica RS na međunarodnom finansijskom tržištu. Naredna je bila na Londonskoj berzi i prosto bi bilo nelogično da neko ko ne isplati prve obaveze hoće da računa na novu prodaju obveznica na međunarodnom finansijskom tržištu. To bi bio gubitak kredibiliteta obveznica RS“, naglasio je Pavlović.
Žurnalu iz Ministarstva finansija RS nisu odgovorili na pitanje da li je entitetska vlada obezbijedila novac za isplatu ovih dugovanja i iz kojih izvora.
„Sve će biti redovno isplaćeno“, ustvrdila je prije par dana ministarka finansija RS Zora Vidović za banjalučku Alternativnu televiziju (ATV). Ekonomista Pavlović podsjeća da je RS od mađarske državne banke prije pola godine dobila kredit od 110 miliona evra i da se nada da je vlast veći dio tog novca sačuvala za isplatu duga nastalog prodajom obveznica na Bečkoj berzi.
„Pretpostavljam da je tih 110 miliona evra neki iznos koji su, da su i ako su bili pametni, ostavili u pričuvi za trenutak kada treba isplatiti dug. Ostali iznos od oko 90 milina evra mogu prikupiti po osnovu priliva od PDV-a i ostalih prihoda, s tim da će možda u nekom kritičnom momentu zaustaviti isplatu penzija, plata, svega ostalog, da bi servisirali tu obavezu“, ocijenio je Pavlović.
Finansijski aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) je najjeftiniji izvor finansiranja deficita budžeta, ali su odnosi sa tom međunarodnom finansijskom institucijom blokirani. Zapravo, predstavnici RS nisu prihvatili uslov MMF-a da im se omogući pristup bazi podataka privatnih računa iz ovog bh. entiteta u Centralnoj banci BiH. Zbog toga je aranžman o finansiranju deficita budžeta, uz određene uslove, zaustavljen.
Šta će uraditi Kina?
Da rezimiramo – brzo sklapanje aranžamana sa MMF-om je nemoguća misija, a jedina opcija da RS da isplati obaveze do 28. juna leže u nadi da su, ako su bili pametni, sačuvali 110 miliona ili veći dio tog novca dobijenog od Mađarske. Imajući u vidu informacije, koje je Žurnal dobio od izvora iz Vlade RS, da je veći dio tih para već potrošen na javnu potrošnju, kompletan entitetski establišment se dao u potragu za prijeko potrebnim parama.
Premijer Radovan Višković je početkom aprila boravio u Pekingu, gdje je o hitnoj finansijskoj injekciji pregovarao sa tri kineska fonda. Iz Ministarstva finansija RS Žurnalu nije odgovoreno na pitanje - da li su završeni pregovori sa ta tri kineska finansijska fonda, o kolikom iznosu novca se pregovara i da li je Vlada utvrdila namjenu trošenja tih sredstava?
Zoran Pavlović smatra da je Višković boravio u Pekingu kako bi razgovarao sa firmama i bankama iz Kine, sa kojima je Vlada RS ranije potpisala ugovore, a koji se nikada nisu ni počeli realizovati. Riječ je o projektima HE Dabar i autoputu Banjaluka-Prijedor.
„Princip investicija koje Kinezi realizuju van Kine, a koje prate njihove poslovne banke, takvi su da je uslov da plate 15 posto vrijednosti projekta avansno, u parama, a ostatak finansira komercijalna kineska banka, koja za to traži garancije. Pošto su to, po definiciji, državne banke, one traže državne garancije“, pojašnjava Pavlović.
Budući da je BiH specifična država u pogledu organizacije i postojanja dva entiteta i s obzirom na to da je RS već imala ugovore sa Svjetskom bankom, odnosno MMF-om (entiteti ih separatno potpisivali), Kinezi smatraju da je to dovoljan pravni osnov da garancije države BiH u ovom slučaju nisu neophodne i da bi bile dovoljne i kvalitetne garancije entiteta Republika Srpska.
„Zato smatram da je Višković u Kini pregovarao sa tamošnjim bankama da vidi da li bi bile zainteresovane da prihvate obveznice koje bi RS emitovala, recimo, na Pekinškoj berzi za finansiranje projekata, ali možda i za plasiranje obveznica kineskim bankama, koje bi za to bile zainteresovane, kako bi se obezbijedio dodatni novac za servisiranje bečkih obveznica. Šta to znači? Emitovanje treće, nove emisije obveznica, kako bi se tako dobijenim parama servisirale obaveze nastale po osnovu prodaje obveznica na Bečkoj berzi“, naveo je Pavlović.
Problem je, kako kaže, taj što Kinezi neće da rade ništa na brzinu, zbog čega ne vjeruje da postoji mogućnost da se u skorije vrijeme, a posebno ne do kraja juna, bilo koja kineska banka očituje da će kupiti obveznice RS, čak i ako bi imali želju da to urade.
Tužba vladinog „emisara“
Tako smo opet na početku, RS mora imati 200 miliona evra u junu, a za sada taj novac, kako stvari stoje, nema. Spekuliše se da Milorad Dodik, predsjednik RS, putuje u Moskvu 23. maja, kako bi te pare dobio od ruskog predsjednika Vladimira Putina. Dodik je, prisjetićemo se, 2014. godine na sva zvona objavio da je od Putina dobio obećanje da će RS dobiti „veliki“ i „mali“ kredit, ali taj novac iz Rusije nikada nije stigao. Zato su male su šanse da Dodik sada u Moskvi isposluje neke pare čak i da ponudi obveznice RS.
Koliko je vlast u RS neozbiljna govori i činjenica da je osoba, koja je u ime entitetske vlade posredovala u prodaji obveznica na Londonskoj berzi, sada tuži Vladu RS, jer toj osobi nisu isplatili novac za odrađeni posao. Ta osoba je bila vladin „emisar“, sklopila je dogovor da RS u aprilu 2021. godine na Londonskoj berzi proda 300 miliona evra, a posjedovala je čak i mejl Vlade RS, putem kojeg je komunicirala sa potencijalnim kupcima. Kada je obavio posao, „emisar“ je Vladi RS poslao ugovor na potpisivanje, kako bi mu isplatili njegov procent za posredovanje, a oni su izjavili da „uopšte ne znaju ko je taj čovjek“. Vladin „emisar“ sada je tužio Vladu RS i traži da mu se isplati šest miliona maraka, koje su, kako se tvrdi, umjesto njemu isplaćene nekim drugim osobama preko tri konsultanstke firme, koje nisu imale apsolutno nikakve veze sa prodajom obveznica na Londonskoj berzi.
(zurnal.info)
