Investitorima niko ne traži dokaze o kapitalu

Foto: Ibri Berilu privremeno oduzet skriveni apartman u Aromi, Adi Kebo/zurnal.info

Sektori koji su najranjiviji na pranje novca građevinarstvo i investiranje u nekretnine. Veliki problem porasta cijena nekretnina jeste i problematika zloupotrebe nekretnina za pranje novca

Žurnal je već pisao o tipologijama pranja novca i kako se novac koji potiče od krijumčarenja droge ubacuje u legalne finansijske tokove, ali i kako se novac pere kroz „shell kompanije“. Sve ovo je prikazano kroz slučaj Edina Gačanina.

U nastavku teksta pročitajte više o tome koliko često se ilegalni novac, stečen trgovinom droge ili nekim drugim krivičnim djelima, pere kroz kupovinu nekretnina, te da li nadležne institucije u BiH imaju adekvatan odgovor na pojavu pranja novca.

BERILU PRIVREMENO ODUZET SKRIVENI APARTMAN

Sektori koji su najranjiviji na pranje novca građevinarstvo i investiranje u nekretnine.

Anesa Agović, koordinatorica GI-TOC za BiH, kaže da u određenim slučajevima kompanije mogu podnijeti zahtjev za građevinsku dozvolu, bez dokaza o svom kapitalu, dozvoljavajući ubrizgavanje nedozvoljenog novca.

„Investicija u izgradnju se naknadno pere prodajom završene zgrade po znatno „napuhanoj“ cijeni. Svakako da treba građanima biti jasno, da i pored inflacije, veliki problem porasta cijena nekretnina jeste upravo i problematika zloupotrebe nekretnina za pranje novca“, tvrdi Agović.

Sagovornici Žurnala su još ranije kazali da se način na koji se novac pere kroz investiranje u nekretnine najbolje vidi kroz sve veću gradnju na području Grada Sarajeva, te okolnih planina. Prema njihovim tvrdnjama, pravi vlasnici određenih nekretnina nigdje se u papirima ne spominju. Takve nekretnine su uglavnom upisivali na njima bliske osobe.

Slično je i sa skrivenim apartmanom broj 25 načelnika Općine Trnovo Ibre Berila u zgradi Aroma na Bjelašnici, o čemu je Žurnal već pisao. Tokom istrage u Tužilaštvu BiH koja se vodi zbog nelegalne gradnje na Bjelašnici otkriveno je, između ostalog, da je Berilo pogodovao u gradnji Arome, a od investitora Adisa Mulaosmanovića je u znak zahvalnosti dobio apartman koji nije prijavio kao svoju imovinu.

Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom u četvrtak je privremeno oduzela Berilov apartman, procijenjene vrijednosti oko 212.000 KM, te još četiri apartmana ukupne vrijednosti 858.684 KM, te jedno parking mjesto i ostavu u vrijednosti od 57054 KM.

Nekretnine su oduzete zbog sumnje da su pribavljene počinjenim krivičnim djelima pranje novca, zloupotreba položaja i udruživanje radi činjenja krivičnih djela. Osim protiv Berila, istraga se vodi i protiv njegova općinske pomoćnice Nađe Milišić, Mulaosmanovića i njegove sestre Edine Džigal, te bivšeg direktora Sarajevo-šuma Nermina Demirovića.

O „kamufliranim“ vlasnicima atraktivnih nekretnina u gradu Sarajevu, Igmanu, Bjelašnici, Trebevići i na Jahorini u intervjuu za Žurnal je govorio i Mirsad Bajraktarević, bivši zamjenik načelnika krim-istražnog odjela SIPA i rukovodilac u Finansijskoj policiji FBiH, navodeći da su oni i pripadnici organizovanog kriminala, pojedinci iz bivše i sadašnje vlasti, kao i pojedinci koji su na pozicijama u sistemu sprečavanja pranja novca u BiH.

“Zvuči nevjerovatno, ali je to nažalost naša realnost koju nepristrasna, odgovorna i profesionalna krivična i finansijska istraga sa istim takvim tužiocem/tužiteljicom može efikasno identificirati, dokazati, kvantificirati i kvalificirati“, kazao je Bajraktarević.

Žurnal je, podsjetimo, ranije objavio ko sve ima apartmane na Bjelašnici, te kako se otimačina državne imovine na ovoj planini već godinama odvija uz prećutno odobravanje vlasti u Kantonu Sarajevu.

Procjenom rizika od pranja novca u BiH bavila se i radna grupa za procjenu rizika (FAFT). Prema izvještaju dopuna procjene rizika za period 2022.-2024., koji nije javno dostupan ali ga je Žurnal imao priliku vidjeti, sektor nekretnina također je ocijenjen sa „visokom prijetnjom od pranja novca“, sa trendom bez promjena, dok su „srednje-visokom“ prijetnjom ocijenjeni notari.

Iz izvještaja o dopuni revizije za period 2022-2024.

U istom izvještaju istaknuto je da je potrebno uspotaviti i ključne registre, posebno o stvarnom vlasništvu, a ukazana je i važnost finansijskih istraga.

RANIJI SLUČAJEVI PRANJA NOVCA 

U izvještaju stoji i da su u periodu od 2017. do 2021. sudovi u BiH donijeli ukupno 228 pravosnažno osuđujućih presuda za pranje novca. Podsjetimo na neke ranije slučajeve koji su se odnosili i na pranje novca.

HOTEL EMIRAN – Hasib Bijelić i Emir Šarić osuđeni su na po 12 godina zatvora zbog organiziranog kriminala, pranja novca i utaje poreza. Proglašeni su krivim jer su zastpajući kompanije Special Security Vehicle Trading iz Dubaija i kompaniju Munster LTD sa Sejšela, utajili porez u iznosu većem od četiri miliona maraka.

Na osnovu fiktivnih ugovora s pomenutim firmama novac je uplaćivan na njihove devizne račune u nekoliko banaka, a koristili su ga za kupovinu nekretnina (UMAX GROUP benzinska pumpa, firmeEmiran i Univerzitetski hotel Emiran i dr.), automobila i drugih nekretnina.

Činjenjem ovih krivičnih djela oprali su oko 20 miliona maraka.

Hotelom Emiran upravlja Agencija za upravljanje oduzetom imovinom FBiH o čemu je Žurnal objavio seriju tekstova.

AKCIJA PROFIT – Podsjetimo i na Žurnalove tekstove o načinu na koji su osumnjičeni i uhapšeni u akciji „Profit“ godinama prali novac.

SLUČAJ HADŽIBAJRIĆ – U nekretnine je volio ulagati i bivši načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić. Protiv Hadžibajrića, Elmedina Karišika, Seida Hadžibajrića, Alme Destanović, Fahrudina Novalije i firme Plaza Group podignuta je optužnica u aprilu ove godine, a optuženi su za organizirani kriminal u vezi sa pranjem novca i još nizom krivičnih djela.

U januaru ove godine, Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom je oduzela zgradu u centru Sarajeva u vrijednosti od 1.000.000 KM, koja je bila u vlasništvu kompanije Karišika, a preko koje je Hadžibajrić prao novac.

I Hadžibajrić je imao stan uknjižen na drugo ime, procijenjene vrijednosti 280.000 KM. I taj stan je oduzet, kao i parkinzi za koje je istragom utvrđeno da je njihovim nelegalnim izdavanjem Hadžibajrić primio 150.000 KM mita.

Izvor: Žurnal