Foto: EPA
Napad na Rushdija izgledno je rezultat fetve koju je prije 33 godine izdao pokojni ajatolah Homeini, dok se iz Teherana pojavila teza da je atentat smišljen kako bi se sabotirali pregovori o nuklearnom programu
Piše: Tena Erceg
Nakon što je 12. kolovoza nožem izboden na pozornici obrazovnog centra Chautauqua u New Yorku, književnik Salman Rushdie opravlja se od brojnih ozljeda uslijed kojih bi mogao ostati bez oka. Rushdie je napadnut čim se popeo na pozornicu, a napadač je uhvaćen i svladan nakon što mu je zadao veći broj uboda po cijelom tijelu. U pitanju je 24-godišnji Hadi Matar, stanovnik obližnjeg New Jerseyja iz kojega je na Rushdiejevo predavanje doputovao s lažnim dokumentima. Matar je na sudu izjavio da se ne osjeća krivim, a za sada je poznato samo da je porijeklom Libanonac, te da je, prema izjavama njegove majke, 2018. posjetio Libanon i od tamo se "vratio drugačiji". Utvrđeno je i da je na društvenim mrežama izražavao podršku libanonskoj proiranskoj organizaciji Hezbolah, te iranskoj vladi i njezinoj Islamskoj revolucionarnoj gardi.
Napad je, po svemu sudeći, rezultat poziva na Rushdiejevo ubojstvo koji je prije 33 godine, u obliku vjerskog dekreta odnosno fetve, izdao pokojni iranski vođa ajatolah Ruholah Homeini, nakon što je prethodne godine objavljen Rushdiejev roman "Sotonski stihovi". Roman, u kojemu se Rushdie stilom magičnog realizma referira na život muslimanskog proroka Muhameda i islamsku tradiciju i kulturu, piscu rođenom u Indiji donio je brojne nagrade u zemljama zapada, a u islamskom svijetu prijetnje koje su mu obilježile život. Rushdie je narednih desetak godina živio skrivajući se, nakon čega se postupno počeo pojavljivati u javnosti i preselio u SAD. Nakon što su "Sotonski stihovi" 1988. objavljeni u Velikoj Britaniji, gdje se autor odselio nakon srednje škole, roman je promptno zabranjen u nizu muslimanskih zemalja, upriličena su javna spaljivanja knjige i vandaliziranje knjižara, a 1991. ubijen je prevoditelj romana na japanski dok su mete nikad razjašnjenih napada bili i prevoditelji na talijanski, norveški i turski jezik. Iako je 1998. u pokušaju obnavljanja diplomatskih odnosa s Velikom Britanijom, tadašnji iranski predsjednik Sadžid Mohamed Katami izjavio da ne podržava Rushdiejevo ubojstvo, Homeinijeva fetva zbog "uvrede" islama i poslanika Muhameda ostala je na snazi do danas. Ajatolah je, naime, umro četiri mjeseca nakon objave fetve, a ukinuti je može samo onaj tko ju je izdao. U lipnju 1989., mjesecu smrti Homeinija, u jednom londonskom hotelu slučajno je prijevremeno eksplodirala improvizirana bomba namijenjena Rushdieju, a napadaču, također Libanoncu, u Teheranu je podignut spomenik. Fetva je uključivala nagradu ubojici tešku tri milijuna dolara, a najrecentnije informacije o dodavanju novca u fond za Rushdiejevu glavu, od strane s iranskom vladom povezanih organizacija, datiraju iz 2016. godine.
Nakon atentata u New Yorku iz iranskog Ministarstva vanjskih poslova kategorički su odbili bilo kakvu povezanost s napadačem, ali i poručili da "nitko osim samog Rushdieja i onih koji ga podržavaju ne zaslužuje krivnju niti osudu". U službenim iranskim krugovima pojavila se i teza, na zapadu odbačena kao teorija urote, da je napad planski izveden kako bi se sabotirali pregovori o iranskom nuklearnom programu između Irana, Evropske unije i SAD- a. Cilj pregovora je obnova sporazuma koji su strane potpisale 2015., ali se tri godine kasnije iz njega povukla američka vlada Donalda Trumpa. Posljednja runda pregovora dogodila se u Beču 8. kolovoza, a sastanak je ocijenjen kao pozitivan iako još postoji spor o ovlastima Međunarodne agencije za atomsku energiju i uvjetima ukidanja međunarodnih ekonomskih sankcija protiv Irana. Tri dana nakon sastanka u Beču i isto toliko dana prije atentata na Rushdieja američko Ministarstvo pravosuđa objavilo je da podiže optužnicu protiv jednog pripadnika Iranske revolucionarne garde zbog navodnog planiranja ubojstva dvojice vodećih američkih obavještajaca iz doba Trumpa, bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona i bivšeg šefa CIA-e Mikea Pompea. Atentati su navodno bili motivirani osvetom za ubojstvo zapovjednika revolucionarne garde Kasima Sulejmanija u američkom zračnom napadu 2020. godine, a u nekim iranskim krugovima i tajming podizanja optužnice protumačen je kao pokušaj sabotiranja nuklearnih pregovora.
