Foto: Fokus.ba
Najava ponovne kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj digla je na noge medijsku zajednicu u tom entitetu ali i šire. Kritike prema ovoj ideji upućene su sa različitih adresa, kako domaćih, tako i inozemnih. Redom su takvu odluku kritizirali iz Američkog i Britanskog veleposlanstva, iz Izaslanstva Europske unije, iz Ujedinjenih naroda, OSCE , kritike su uputile sve relevantne novinarske udruge iz regije. Reagirao je Transparency international a i Europski sud za ljudska prava ima jasan stav da se generalno treba ići ka dekriminalizaciji klevete, umjesto obratno.
Rekriminalizacija klevete
Kleveta, kao oblik izražavanja negativnih ili štetnih tvrdnji o drugim osobama s ciljem narušavanja njihovog ugleda ili nanošenja štete, predstavlja važno pitanje u mnogim pravnim sustavima. U Republici Srpskoj, entitetu Bosne i Hercegovine, kleveta bi po svemu sudeći mogla opet postati kazneno djelo, nakon što je 2002. godine odlukom visokog predstavnika Paddy-ja Ashdowna prebačena iz statusa kaznenog djela u parnični postupak. Vraćanje klevete među kaznena djela predstavljalo bi po svemu sudeći veliki korak unatrag u zaštiti slobode govora.
Ovakav zakon teško moguć u Federaciji BiH
Iako se ovaj izravno ne tiče Federacije BiH, provjerili smo sa poznatim pravnicima iz ovoga entiteta, vide li sličnu tendenciju i kod zakonodavaca u Federaciji, jesu li zadovoljni zakonom koji regulira klevetu i uvredu, te bi li nešto u njemu mijenjali.
Poznati odvjetnik i političar iz Mostara, Slaven Bevanda vidi opasnost među ostalim i u tome tko će određivati je li nešto ili nije primjerice satira. Slaže se kako neki okvir mora postojati ali nije suglasan sa odredbama kakve su usvojene u RS.
„Mislim da je najveći problem u tome što razvojem nekih novih medija i nekih novih odnosa u društvu, više ne važe neka davna pravila. Čak se ni dan danas sudska praksa nije dobro izdiferencirala u ovim slučajevima. Postoje načini da sve ostane u okviru naknade štete, ne moramo odmah zbog toga vraćati kriminalizaciju ali moram primijetiti da stvarno kod nas ima čudnih tužbi i čudnih presuda u pogledu upravo razlikovanja uvrede i političke satire. Nažalost imamo uvreda u javnom prostoru koje zaslužuju kažnjavanje, pogotovo ako se ugrožavaju obitelji, obiteljske vrijednosti i ulazi se u neke sfere gdje se ne bi trebalo ulaziti. Svjedoci smo čestih vrijeđanja i neka od njih zaslužuju sudski odgovor ali ne u smislu ponovnog vraćanja na kazneni nego boljeg uređenja tog dijela u parničnom postupku“ kazao je za Hercegovina.info
Odvjetničko društvo Đonko iz Mostara također ima iskustva sa ovom vrstom parnica. Kažu kako je okvir u kojem se pravosuđe kreće posljednjih godina, kada je u pitanju kleveta zadovoljavajući i potez RS je čisto otežavanje rada medija i suzbijanje njihove slobode izražavanja.
„Postojeća zakonska rješenja su dovoljna i u potpunoj mjeri odgovaraju mogućnosti svake stranke da se obrati sudu za zaštitu tih prava u slučaju ugrožavanja. Istina je da sama kleveta nije dekriminalizirana u većem dijelu Europe, ali tamo koliko nam je poznato nikad nitko nije krivično odgovarao za javno izražavanje svog mišljenja u medijima. Velika većina, a moguće i sto posto od tih predmeta završilo je na parničnim sudovima gdje im zapravo i jest mjesto“.
Ističu kako je kleveta specifično definirana, kao radnja nanošenja štete ugledu nekog fizičkog ili pravnog lica, iznošenje i izražavanje neistinitih činjenica, te svaki pojedinačni element definicije mora biti dokazan da bi sud rekao da je to kleveta. Dodaju i to da BiH kao zemlja koja ima kandidatski status za ulazak u EU zaštitu slobode izražavanja ima kao jedan od prioriteta a ovim zakonom se to ugrožava.
„Kroz praksu je normalno da treba imati u obziru i da se treba efikasno boriti protiv govora mržnje, širenja dezinformacija itd. Mislim da jednostavno postojeća zakonska rješenja koja se primjenjuju kod nas godinama su sasvim dovoljna i daju sudu u parničnom postupku mogućnost da to realistično ocijeni. Na kraju svatko ima pravo da sebe zaštiti od govora mržnje i dezinformacija a nametanje ovakvog zakona bi zapravo bilo uz ove drakonske kazne (5000 do 120 000 Konvertibilnih maraka) neka vrsta zastrašivanja, a ne namjere da se stane u kraj govoru mržnje, širenju lažnih informacija itd. Zastrašivanje medija i pravljenje atmosfere u kojoj ne mogu raditi nesmetano“.
Dovesti redakcije do bankrota i uvesti autocenzuru
Premda je Milorad Dodik izmjene zakona najavio kao reakciju na tragični događaj u kojem je mladić zbog vrijeđanja putem interneta sebi oduzeo život, tendencija je jasna, novinarima, posebno neovisnim maksimalno otežati život, dovesti redakcije do bankrota i u konačnici izazvati autocenzuru.
Zanimalo nas je što iz Odvjetničkog društva Kebo i Guzin iz Mostara misle o mogućnosti da se takav zakon preslika i na Federaciju. Premda se ograđuju sa „sve je moguće“ ipak za Hercegovina. info zaključuju kako je puno manja mogućnost upravo zbog činjenice da FBiH kao entitet nije u tolikoj mjeri centraliziran kao Republika Srpska.
„To je čista politička odluka, mislim da kod nas nije toliko moguće izglasati nešto tako, iako je sve moguće, ovisi puno o tome koja je partija na vlasti, ovisi od njihove namjere, koliko im to može u određenim okolnostima proći itd. Jedan od razloga je evidentno i da se zaplaše novinari. Druga stvar je da li to ostaje samo u pokušaju ili postoji realna osnova da se donese takav zakon, to opet ovisi o parlamentu“.
Odvjetnik Niko Batinić nedavno je u jednom postupku zastupao klijenta koji je za klevetu tužio tri medija i pobijedio. Oštro je protiv kriminalizacije, premda ima i određene kritike na trenutni zakon.
„Kriminalizacija nije dobra stvar zato što je naše društvo takvo kakvo jest. Sve što se daje u nadležnost tužiteljstva znači da izvršni organi i političari imaju određeni vid zaštite i putem straha mogu disciplinirati medije, što nije dobro. Ovaj naš sustav je po meni možda i malo previše naklonjen medijima jer su mali iznosi koji se dosuđuju vezano za klevetu. Npr. moja stranka o kojoj su vrištali mediji da uništava državu, mjesec dana su ga razvlačili po medijima, na kraju je dobio odštetu od 2000 km“.
Odluka o ponovnoj kriminalizaciji klevete u Republici Srpskoj predstavlja zabrinjavajući korak unatrag u zaštiti slobode govora. Umjesto da se društvo razvija i prilagođava novim medijima i odnosima, političari pokušavaju ograničiti novinarstvo, gušiti neovisnost i uvesti atmosferu straha i autocenzure. Ovo je jasan pokušaj vlasti da zaštiti sebe od kritike i manipulira javnim mnijenjem, umjesto da se bavi stvarnim problemima i poticanjem demokratskog dijaloga.
Ponovna kriminalizacija klevete nije samo napad na novinarstvo i slobodu izražavanja, već i na građane koji imaju pravo na informacije i kritičko razmišljanje. Ova odluka šalje poruku da je istina nepoželjna i da se njeni glasnogovornici trebaju bojati represivnih mjera. To je pokušaj da se stvori društvo bezglasnih, gdje se istina guši i manipulacija postaje norma.
U svijetu koji sve više cijeni transparentnost, slobodu medija i demokratske vrijednosti, ponovna kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj je izolacija od napretka i povratak u mračna vremena. Očekujemo da vlasti preispitaju ovu štetnu odluku i usmjere se prema zaštiti slobode govora i izražavanja, jer samo u takvom okruženju može cvjetati istinska demokracija i slobodno društvo.
