Foto: Cottonbro / Pexels
Važan aspekat feminističke borbe jeste i obrazovanje koje kroz nastavu u učionici, ali i biblioteci, treba uticati na mlade ljude koji će izrasti u građane i građanke sa razvijenim kritičkim mišljenjem.
Ipak, promicanje feminističkih vrijednosti u školskom sistemu BiH nije više samo misaona imenica nego postaje uobičajena praksa, iako ne još uvijek tako česta zbog ograničenosti sistema koji sporo prihvata bilo kakve reforme.
“Prvenstveno je potrebno izgraditi jake veze saradnje sa Upravom škole kao i predmetnim i razrednim nastavnicima. To će omogućiti da plan realizacije na „duže staze“ traje, te da bude kvalitetniji. Uvijek je bolje uvesti ne parcijalna rješenja, nego sveobuhvatna i planska”, kaže Saliha Močević, bibliotekarka iz Sarajeva.
Integracija feminističkih vrijednosti u školskoj biblioteci pruža mnoštvo mogućnosti za promicanje. Feministički pristup u radu školske biblioteke uvodi se u sve faze bibliotečkog poslovanja na nivou BiH. Nabavka knjižne građe odvija se po principu veće zastupljenosti ženskih autora, lektira koje promiču nestereotipne ženske uloge, literature koja promiče zastupljenost i doprinos žena u oblasti nauke, tehnološkog razvoja itd. Takođe, bibliotečki marketing usmjeren je ka promociji ženskih autora i knjiga koje promiču rodnu ravnopravnost. Radionice u organizaciji školske biblioteke (25 godišnje), koje organizuje Saliha usmjerene su na čitanje, pripovijedanje i kritičko promišljanje lektira, literature i medijskog sadržaja od značaja za feminističku pedagogiju.
“Proširujemo školski kalendar obilježavanjem bitnih datuma iz kulture – mapiramo i obilježavamo npr. Međunarodni dan žena u nauci i tehnologiji, Dan žena itd. Organizujemo okrugle stolove, panele i druženja sa autoricama kao i edukacije nastavnog osoblja o perspektivama feminističkog podučavanja. Uspotavili smo saradnju s nevladinim organizacijama koje njeguju i razvijaju osnaživanja žena. U stručnom radu s nastavnim osobljem, tj. u konsultacijama za izbor teme stručnog usavršavanja i pri tome izrade posebnih bibliografija, promičemo literaturu ženskih autora, tema koje promiču feminističke vrijednosti itd. Vodimo statistike čitanja na osnovu kojih je moguće na mikroplanu razrednih, pa i individualnog čitanja, pratiti rezultate napora ove feminističke pedagogije i perspektive budućeg rada”, govori Saliha.
Bibliotekarima i bibliotekarkama se često dešava da nailaze na određene prepreke u svom radu, a rješavanje problema u nastavi i reformi ne može biti nastojanje samo jedne grupe ili struke, već različitih kategorija unutar odgojno-obrazovnog sistema, kao i nevladinog sektora.
“Odgoj i obrazovanje nisu instant kategorije već zahtjevaju vrijeme u planskom naporu. S tim u vezi je i prevazilaženje prepreka – planiranje i dugoročna realizacija malih planova su načini prevazilaženja prepreka koji funkcioniše za nas. Pripremati pogodno tlo za reforme konstantnim promicanjem feminističkih vrijednosti, svakako je trenutno najbolje rješenje”, tvrdi Saliha Močević.
Pedagoški pristup kroz igru
Potrebu za inovativnošću ističe i biblitekarka Ivana Bukejlović iz Doboja koja radi sa mlađim uzrastom s posebnim pedagoškim pristupima o učenju kroz igru.
“Ja, zapravo, tokom svakog susreta sa djecom uvodim nešto novo: da li ću postavljati neka nova pitanja djeci tokom našeg zajedničkog, odnosno interaktivnog iščitavanja nekog dječijeg teksta; da li ću smisliti da na neki drugačiji način odradimo Čas lektire u biblioteci ili da napravimo konjića od papira, ali uvijek je tu neka novina, i to u zavisnosti od uzrasta, a i svaka generacija nosi svoja nova interesovanja”, govori ona. Kao i ostali bibliotekari, u saradnji sa rukovdstvom bilioteke, Ivana organizuje Čas lektire u biblioteci, edukativno – kreativnu radionicu Đepetići; razne interesantne konkurse za djecu i čitanja.
“Na tim druženjima zapravo djeca zavole biblioteku i knjigu, odnosno slikovnicu. To su u stvari druženja tokom kojih, dok čitam, postavljam djeci zabavna pitanja vezana za tekst.Rаzličitim аktivnоstimа kоје sе prеtеžnо оdržаvајu nа Оdјеlјеnju zа dјеcu dо 14 gоdinа „Kаrlо Kоlоdi“, rаdо sе i rеdоvnо оdаzivајu prеdškоlskе i škоlskе ustаnоvе, kао i оstаlе instituciје i pојеdinci. U tome svemu bitno je prvenstveno da volite to što radite, da se svakodnevno usavršavate i možda i najvažnije, da postoji razumijevanje i podrška”, naglašava Ivana.
Prema njenom mišljenju, knjige koje đaci pozajmljuju za lektiru, uzrasta djece do 14 godina, su knjige koje su najčešće propisane nastavnim planom i programom, ali ipak dolazi do određenih pomaka pa postaju sve popularnije knjige Družina pokvarene slavine i Deca Bestragije, koje su jedna od novina u lektiri za sedmi razred nastavnog plana i programa. Na polju uvođenja feminističke pedagogije u redovnu nastavu treba još raditi, međutim pojedinci i pojedinke koji vlastitim primjerom pokazuju šta je sve moguće, ohrabruju svaki istup protiv ugnjetavačkog patrijarhata u tradicionalnom obrazovanju.
Tekst je izvorno objavljen u 2. broju časopisa Centra za ženske studije Beograd.
