Danska energetska mreža ima najveći udio biogasa na svijetu. Zahvaljujući tamošnjim kravama i svinjama, zemlja bi uskoro mogla biti klimatski neutralna i nezavisna od uvoza plina.
Krave Petera Høja na danskom ostrvu Fünen žvaću i preživaju - također i za energetsku tranziciju Danske. Peterov djed je ovdje još 1930-ih godina prošlog stoljeća osnovao mljekaru. A danas njegov unuk ne zarađuje samo zahvaljujući kravljem mlijeku, već i onome što njegove krave izbace iz sebe: prodaje đubrivo jednom postrojenju za proizvodnju biogasa. „Saradnja sa kompanijom koja proizvodi biogas počela je prije nekoliko godina. Inicijativu su pokrenuli poljoprivrednici iz regiona i komuna. Udružili smo se. Rezultat je bio da su mnogi farmeri željeli da imaju udjela u zajedničkom postrojenju", kaže ovaj poljoprivrednik.
Tada je bilo jasno: to se isplati, jer je danska vlada već 2012. odlučila da subvencionira proizvodnju biogasa. Svake sedmice tako na njegovo imanje dolazi veliki kamion sa cisternom. Za samo nekoliko minuta usisava se 38.000 litara stajskog đubriva. Poljoprivrednik od toga ostvaruje godišnju zaradu od 6.000 eura. Ukoliko cijena plina poraste, on na to još dobija doplatu. On zapravo samo posuđuje svoje vrijedno stajsko đubrivo: „Može se reći da je bioplinsko postrojenje međustanica između moje štale i moga skladišta za đubrivo“, objašnjava Høj. „Kasnije ono ponovo dolazi nazad u moj rezervoar."
Postrojenje za proizvodnju biogasa
Klimatska neutralnost do 2050. godine
No, najprije se taj teret cisternom odvozi u biogas postrojenje: tečni stajnjak, prljavština, kao i ostaci hrane prerađuju se u rezervoarima visokim poput višespratnice. Iz tog mulja nastaju plinovi – posebno metan. Oni se od strane operatera direktno na licu mjesta ubacuju u dansku plinsku mrežu, objašnjava Lars Kapersen iz firme Nature Energy: "Proizvodimo zeleni plin u velikim količinama. Sa ovakvim postrojenjem možemo snabdjeti 20.000 domaćinstava, samo sa energijom koju dobijamo iz otpada. Dakle, mora se razmišljati u velikim dimenzijama. Isto to bi se moglo uraditi i u Njemačkoj."
Već sada, biogas čini 40 posto ukupnog danskog tržišta ovim energentom. Za deset godina bi on trebalo da pokrije ukupne potrebe zemlje za gasom. To je dio ambicioznog danskog klimatskog plana: do 2050. ova zemlja želi postatii klimatski neutralna i potpuno odustati od upotrebe fosilnih goriva. Proizvedeni plin se već danas koristi za dobijanje električne energije ili za grijanje.
Ciklus proizvodnje biogasa za danske poljoprivrednike ima mnoge prednosti.
„Neophodno je djelovati"
Energetski stručnjaci poput Henrika Wenzela sa Univerziteta u Odenseeu, trećem po veličini gradu u Danskoj, optimistični su i smatraju da planirana energetska tranzicija može uspjeti. „Mi u Danskoj se oslanjamo na solarnu energiju i više na energiju vjetra. Ali kako proizvoditi energiju u periodima u kojima nedostaje sunčeve svjetlosti i kada vjetar ne duva? Odgovor glasi: plinske turbine koje rade na biogas. Jeftine su i mogu se brzo pokrenuti i isključiti."
Teretnjak sa cisternom se ponovo vratio na farmu Petera Høja. Sada on ispumpava fermentirano stajsko đubrivo iz bioplinskog postrojenja, koje farmer potom može iskoristiti da pognoji svoje oranice na klimatski neutralan način. Jer, nakon što prođe kroz proces u postrojenju, tekući stajnjak više ne sadrži ugljični dioksid.
Ciklus proizvodnje biogasa za poljoprivrednike, poput Høja, ima mnoge prednosti. „U budućnosti će se kvalitet naših proizvoda vrednovati prema uticaju koji imaju na klimu“, kaže on. „Neophodno je, dakle, djelovati – ne samo za našu savjest prema prirodi, već i za plasman naših proizvoda u budućnosti.“ Nijedna zemlja ne proizvodi više biogasa od Danske, kaže Høj ponosno.
fs/cb/tagesschau
