Isječci iz kontakt-emisije koja se emitira na TV Jadran na društvenim se mrežama koriste za širenje dezinformacija o sigurnosti cjepiva protiv Covida-19.
Autor: Petar Vidov , Faktograf.hr
Deseci tisuća korisnika Facebooka su pogledali, a više tisuća ih je podijelilo isječak iz kontakt emisije “Bez pardona”, koja se emitira na lokalnoj splitskoj televiziji TV Jadran, a u kojem se iznosi više netočnih tvrdnji vezanih za cjepiva protiv Covida-19 (primjer arhiviran ovdje).
“Bez pardona” je emisija TV Jadrana koja zaprima pozive gledatelja te im otvara eter za iznošenje mišljenja i stavova o različitim aktualnim temama. U zadnje vrijeme je eter ove lokalne televizije postao rasadnik dezinformacija o cjepivima protiv Covida-19, o čemu je Faktograf već pisao.
Facebookom se zadnjih tjedana širi više video zapisa iz ove emisije. Svi su odrezani na način da prikazuju samo komentar gledatelja ili gledateljice koji se javljaju u emisiju, ali ne i eventualni naknadni komentar voditeljice. Na društvenim mrežama se mišljenja i tvrdnje gledatelja koji se javljaju u kontakt-emisiju TV Jadrana prezentiraju kao činjenice.
Na Facebooku se tako trenutno dijeli isječak u kojem ženska osoba iznosi svoje mišljenje o cjepivu. Najprije konstatira da će je, ako se nametne obvezno cijepljenje moći cijepiti samo u “hladnu ruku” te uspoređuje restrikcije za necijepljene osobe s fašizmom. Takvo mišljenje, međutim, obrazlaže činjenično netočnim tvrdnjama.
Ne mogu nigdje pronaći trudnicu koja se cijepila Covid cjepivom i uspješno iznijela trudnoću”.
Suprotno ovoj tvrdnji, postoji veći broj trudnica koje su uspješno iznijele trudnoću nakon cijepljenja. U lipnju 2021. su u znanstvenom časopisu The New England Journal of Medicine objavljeni preliminarni rezultati studije koja je ispitivala upravo učinak cjepiva kod trudnica.
U rezultatima istraživanja navodi se da zbog ograničene količine podataka još uvijek nije moguće točno reći koliko su cjepiva sigurna za korištenje u trudnoći. Međutim, iz konkretnih brojki koje se u istraživanju navode jasno je da postoje žene koje su bez ikakvih problema iznijele trudnoću nakon što su primile cjepivo protiv Covida-19.
Studija je promatrala 3958 trudnica; većina tih trudnoća i dalje je u tijeku, ali 827 ih je završeno. Od toga ih je 712 ili 86,1 posto završilo rođenjem živog djeteta (uglavnom među sudionicama istraživanja koje su cijepljene u zadnjem tromjesečju trudnoće), a 115 ili 13,9 posto rezultiralo je gubitkom trudnoće. Nije zabilježen nijedan slučaj mrtvorođenog djeteta, niti su pronađeni konkluzivni podaci koji bi sugerirali da cjepivo može oštetiti plod.
Važno je međutim naglasiti da se u zaključku studije preporučuju daljnja istraživanja, jer još nema dovoljno podataka za konačan sud o tome utječe li cjepivo na trudnoću. Takav stav se može pročitati i na službenim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
“Za sada su podaci primjene trenutno dostupnih cjepiva protiv COVID-19 (Comirnaty -Pfizer-BioNTech, Moderna, Vaxzevria – AstraZeneca, Janssen) u trudnica i dojilja ograničeni. Do sada prikupljeni podaci iz predkliničkih istraživanja ne pokazuju štetan učinak na trudnoću, razvoj zametka i fetusa, porođaj ili postnatalni razvoj (razvoj poslije rođenja). Dosadašnji podaci iz sustava praćenja nuspojava ne ukazuju na postojanje signala o nesigurnosti primjene cjepiva protiv COVID-19 u trudnica i dojilja. Dodatno, podaci jednog velikog sustavnog pregleda upućuju da trudnice imaju veću šansu imati težu kliničku sliku bolesti COVID-19 i biti zaprimljene u jedinice intenzivnog liječenja od žena iste dobi koje nisu trudne. Cijepljenje trudnica posebice treba razmotriti ako je trudnica u većem riziku za izloženost zarazi sa SARS-CoV-2 (zdravstveni djelatnik, veća stopa incidencije u okruženju…) ili većem riziku od posljedica COVID-19 (kronična bolest, starija dob). Stoga, ako se trudnica želi zaštiti protiv bolesti COVID-19, to joj treba omogućiti jer unatoč za sada ograničenim informacijama, cijepljenje nije kontraindicirano”, stoji na webu HZJZ-a.
Slične preporuke na svojim stranicama imaju i npr. američki Centar za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) i britanska Agencija za javno zdravstvo.
“Niste u stanju za svoju djecu istražiti, pročitati sastojke cjepiva. Pa bi vidjeli da su to sastojci koji se ne smiju koristiti za ljudsku i veterinarsku upotrebu, sastojci koji ne smiju završiti u kanalizacije i podzemne vode”.
Sastojci cjepiva javno su dostupni na službenim stranicama regulatornih agencija. Svi koje zanimaju sastojci cjepiva mogu se o tome informirati npr. putem baze lijekova hrvatske Agencije za lijekove i medicinske proizvode (Halmed) ili na stranicama Europske agencije za lijekove (EMA).
Među sastojcima cjepiva nema nijednog sastojka koji se ne bi smio koristiti “za ljudsku i veterinarsku uporabu” ili “završiti u kanalizaciji i podzemnim vodama”.
Tvrdnja da cjepiva nisu sigurna “za ljudsko i veterinarsko korištenje” na internetu je već neko vrijeme u opticaju. Konkretno, to se tvrdilo za jedan od sastojaka Moderninog cjepiva. Radi se o tvrdnji koju su već provjeravali fact-checkeri na engleskom govornom području (AP, PolitiFact, FactCheck.org) te utvrdili da je netočna.
“Na vijestima stalno pričaju ‘što ćemo s grupom ljudi koja se ne želi cijepiti’. To nije grupa ljudi, to je većina Hrvata”.
Ne postoje relevantni anketni podaci temeljem kojih bi se moglo zaključiti da se u Hrvatskoj većina ljudi ne želi cijepiti. Dostupni podaci iz anketnih istraživanja koji su objavljivani u medijima, kao i podaci o dosad cijepljenim osobama, pokazuju da u Hrvatskoj postoji značajan broj osoba koji su ili skeptični prema cjepivima, ili odlučni u namjeri da se neće cijepiti. Međutim, ne može se utemeljeno tvrditi da je u pitanju većina Hrvata.
Najnovije takvo istraživanje je u srpnju 2021. za RTL provela agencija Promocija plus, a u njemu je oko četvrtina ispitanika kazala da se nema namjeru cijepiti protiv Covida-19. Dodatnih 9 posto reklo je da se neće cijepiti zato što su preboljeli Covid-19.
Ista je agencija slično anketno istraživanje za RTL provodila i u siječnju ove godine. Tada je 31 posto ispitanika reklo da se neće cijepiti, a njih 11 posto je odgovorilo da ne znaju hoće li se cijepiti.
U ranijim istraživanjima udio osoba koje su tvrdile da se neće cijepiti bio je i veći, ali takvi nikad nisu činili većinu. U istraživanju HRejtinga koje je HRT objavio u svibnju 2020. godine (dakle prije nego što je cjepivo uopće razvijeno), 41 posto ispitanika je kazalo da se nemaju namjeru cijepiti protiv Covida-19.
Isto pitanje je u HRT-ovom HRejtingu građanima postavljeno i u ožujku ove godine. Tada je oko četvrtine ispitanika kazalo da se nema namjeru cijepiti, a dodatnih 10 posto odgovorilo je da ne znaju hoće li se cijepiti.
Slična anketna istraživanja rađena su i za Novu TV, najprije u prosincu 2020., a zatim i u veljači ove godine. Ni u jednoj anketi se većina građana nije izjasnila protiv cijepljenja.
U anketi iz prosinca 2020. je čak 44 posto ispitanika reklo da se ne želi cijepiti, a dodatnih 10 posto je reklo da se nisu još odlučili. Anketa iz veljače ove godine je pokazala kako je u međuvremenu došlo do rasta povjerenja u cjepivo, s obzirom da je udio ispitanika koji su rekli da se neće cijepiti pao na 29 posto.
Zaključno, dodajmo i da je Hrvatska liječnička komora provodila vlastito istraživanje o tome koliki se udio liječnika želi cijepiti protiv Covida-19. Prema njihovim rezultatima iz veljače ove godine, u tom se trenutku ukupno 87 posto liječnika ili već cijepilo, ili izrazilo namjeru da se cijepi protiv Covida-19.
