Tvrdnje o tome da će promet u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i turizmu biti smanjen naprosto ne stoje zbog kompenzirajućeg pozitivnog efekta – dolaska novih gostiju i posjetilaca.
Piše: Dr. sc. Jasmin Halebić
Ne, nije ovo tekst o poslovanju legendarne sarajevske rock grupe. Usvojen je, naime, Zakon o zabrani pušenja u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, a da bi stupio na snagu, potrebno je njegovo odobravanje i u Domu naroda. Dok jedni optimistično obrazlažu dobre strane tog zakona, za to vrijeme drugi rezignirano ukazuju na potencijalne negativne efekte. Da li se donosioci odluka u Federaciji BiH, usvajanjem ovog zakona, kreću u pravom smjeru?
DIMNI SIGNALI U JAVNOM ZDRAVSTVU
U našoj zemlji pušenje jest javnozdravstveni problem, to zorno svjedoče dostupni podaci. Sa oko 44% pušača u populaciji, od čega više od 50% među muškarcima i oko 1/3 žena, BiH se nalazi pri neslavnom vrhu zemalja Zapadnog Balkana. Globalne usporedbe pozicioniraju našu zemlju na 47 i 30% više pušača među muškarcima i ženama, redom, u odnosu na prosjek zemalja visokog humanog razvoja. Duhan povećava vjerovatnoću pojave kancerogenih oboljenja pluća i usta, bolesti srca i krvnih sudova te prevalencu srčanih udara, kvarenja zuba i dêsni, a kod pasivnih pušača, osoba izloženih duhanskom dimu, a takvih je 60% stanovništva u BiH, probleme respiratornog trakta, kardiovaskularna oboljenja, astmu, bronhitis itd.
U nekim zemljama duhan je postao vodeći uzročnik smrti. Uzročnik koji se može spriječiti. Istraživanja pokazuju da procijenjeni direktni troškovi zdravstvene zaštite u vezi sa liječenjem zdravstvenih poteškoća i bolesti povezanih sa konzumacijom duhana u BiH dosežu gotovo 100 miliona KM godišnje. Ušteda tog novca, makar i jednim dijelom, a putem zabrane pušenja, itekako bi dobro došla za, primjerice, posebne operativne zahvate i liječenja u inostranstvu, za što često nedostaje finansijskih sredstava iz fondova zdravstvenog osiguranja, o čemu nas svako malo obavještavaju mediji.
BIO MI ĆEIF
Protivnici zabrane pušenja iznose neobično maštovite argumente u prilog zadržavanja statusa quo. Ukoliko pušenje treba zabraniti zbog njegovih negativnih utjecaja na okolinu, reći će, onda bi i druge oblike razonode, sa sličnim efektima, jednako trebalo staviti pod ključ – vožnju motocikala i popularnih quadova ili porodične roštilje u prirodi – da spomenemo samo neke od njih. Argument slobodnog izbora o tome da je dovoljno podići svijest građana o potencijalnim posljedicama pušenja, putem medija i edukativnih kampanja, a konačnu odluku i odgovornost prepustiti informisanim pojedincima na temelju slobodnog izbora, ne djeluje ubjedljivo zbog štetnih posljedica pušenja i na pasivne pušače, a posebno djecu.
MANJE PUŠENJA – ŠTETA EKONOMIJI I BUDŽETU?
Očekivano, oni kojima pušenje duhanskih i drugih proizvoda pogoduje poslovnom modelu – vlasnici ugostiteljskih objekata, restorana, barova, turistički djelatnici itd. – strahuju da bi zabrana pušenja mogla biti pogubna za sektor ugostiteljstva i turizma u kojem je u FBiH prije pandemije Covid-19 bilo zaposleno više od 27.000 osoba. Osim toga, direktni troškovi provedbe zakona, kroz povećan rad sudova, inspektorâ i administracije, te nabavka dodatne opreme mogu, zajedno sa potencijalnim ekonomskim gubicima, biti i veći od prihoda od izrečenih kazni. Oponenti novog zakonskog rješenja smatraju i da bi moglo doći do efekta preusmjeravanja potražnje za ugostiteljskim uslugama prema RS-u u kojem su na snazi znatno blaža zakonska rješenja.
EKONOMSKI EFEKTI – ISKUSTVA
Dalo bi se pisati i o općenitom nedostatku znanstvenih istraživanja ekonomskih efekata pušenja duhanskih i drugih proizvoda u našoj zemlji. Vrijedna spomena jest studija Svjetske banke o duhanskoj politici u BiH. Nalazi studije ukazuju na veću osjetljivost promjene tražnje, tj. njenog očekivanog smanjenja, spram viših cijena duhanskih proizvoda (zbog uvođenja dodatnih poreza) kod domaćinstava sa nižim nego kod onih sa višim dohotkom. Kada se uzmu u obzir i efekti na smanjenje dohotka zbog povećanih cijena duhanskih proizvoda, ali i ostvarene koristi od uštede na troškovima liječenja te postizanje dužeg radnog vijeka, dobiva se empirijska potvrda većih pozitivnih efekata od oporezivanja duhanskih proizvoda kod domaćinstava nižeg i srednjeg dohotka u BiH. Ipak, neminovno se osloniti i na uporedna iskustva drugih zemalja, a nadležnima preporučiti usmjeravanje finansijskih sredstava za podršku i ovoj vrsti specifičnih istraživanja. Studije provedene u EU primjenom znanstveno validnih metodologija i korištenjem objektivnih podataka nisu potvrdile ekonomski negativne utjecaje zabrane pušenja. Tvrdnje o tome da će promet u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i turizmu biti smanjen naprosto ne stoje zbog kompenzirajućeg pozitivnog efekta – dolaska novih gostiju i posjetilaca koji su ih, do sada, zaobilazili u širokom luku upravo zbog neugodnosti boravka u takvim objektima izazvanih duhanskim dimom. Također, podrška turizmu se može i mora pružiti i sistemskim mjerama, a jedna od njih je svakako i olakšan pristup inostranih turista, ponajprije iz EU i drugih bogatih zemalja, turističkom tržištu u BiH, o čemu slušamo posljednjih sedmica.
NEMA POSLA SA CIGAROM U ZUBIMA
Zabrana pušenja na radnom mjestu može imati dodatne vrlo pozitivne efekte. Radnici-pušači čine češće pauze na radnom mjestu, a narušeno opće zdravstveno stanje im skraćuje radni vijek i snižava produktivnost rada. Pušenje stvara i podupire ovisnost koja ometa i normalni intenzitet rada. Stoga će poslodavci, motivirani zaradom profita u svojim biznisima, vrlo vjerovatno u dugom roku osjetiti pozitivne ekonomske efekte uvođenjem zabrane pušenja na radnom mjestu.
ZAPALITI ILI NE – PITANJE JE SAD!
Stoga se, u najmanju ruku, može očekivati neutralan ekonomski utjecaj zabrane pušenja na ugostiteljstvo i hotelijerstvo, a kada se u obzir uzmu i uštede u trenutno visokim zdravstvenim troškovima liječenja bolesti povezanih sa konzumiranjem duhanskih proizvoda te pozitivan efekat na produktivnost rada, konačni socio-ekonomski utjecaj ove zakonske norme u FBiH mogao bi biti blagotvoran. Imajući navedeno u vidu, pred Domom naroda se, po svoj prilici, ovoga puta ne nalazi teška odluka.
