Foto: Granična policija bih
Zašto postoji Državna komisija za granicu BiH, ako su posljednji put sa kolegama iz Srbije održali sastanak prije 12 godina?
Pred Vijećem ministara BiH ponovo će se naći odluka o visini novčanih naknada za članove Državne komisije za granicu BiH. Predloženo je da svaki član ove komisije, a ima ih devet, dobije po šest osnovica koje se koriste za obračun plaća u institucijama.
Ova informacija bila bi sasvim redovna i tekuća, da se ne radi o već paradoksalnoj situaciji u kojoj više od 27 godina BiH nema do kraja riješeno pitanje granica ni sa Srbijom, ni sa Crnom Gorom, kao ni sa Hrvatskom.
Navedenih devet članova komisije će i ove, kao i svake godine, dobiti po 2.850 KM (šest puta po 475 KM), a da se u cjelini mora postavi pitanje šta je uopće smisao ove komisije. Ovo pitanje pogotovo se mora i treba postaviti, uzme li se u obzir da je, prema polugodišnjem izvještaju o radu za period od oktobra 2020. otkad je osnovana, pa do početka maja 2021. godine održala tek jednu sjednicu u odosnu na prvu konstituirajuću.
Sličan izvještaj o radu se očekuje i za period nakon toga odnosno pitanje da je da li su održali ijednu sjednicu budući da su zvaničnici RS-a praktično od jula bojkotovali institucije na državnom nivou.
Inače, o temi da BiH sa svojim susjedima ni 27 godina od okončanja rata nema ratifikovane sporazuma o granici razgovarano je i lani tokom susreta bh. zvaničnika sa specijalnim izaslanikom američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan Gabrielom Escobarom.
Naime, sporazum sa Hrvatskom postoji, ali nisu ga ratifikovali državni parlamenti, dok onaj sa Srbijom još nije ni potpisan zbog spornih tačaka. Treba i naglasiti da je posljednji sastanak između državnih komisija BiH i Srbije održan prije 12 godina odnosno 29. juna 2010.
Inače, kada je riječ o granici, između BiH i Srbije sporne su četiri lokacije, koje ukupno obuhvataju 40 kvadratnih kilometara, a to su područje Hidrocentrale Zvornik, Hidrocentrale Bajina Bašta, dio pruge Beograd – Bar (selo Štrpci, opština Rudo), kao i enklava Međurječje, koja je dio opštine Rudo.
“Mislim da se odmah trebaju finalizovati procesi zaključenja ugovora o državnoj granici onako kako su granice bile i danas jesu na dan međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine”, poručio je prošle godine član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović nakon sastanka sa Escobarom.
Aktuelni sastav pomenute Državne komisije za granicu BiH čine Haris Čengić (Ministarstvo civilnih poslova BiH), Nikolina Hajder (Ministarstvo civilnih poslova BiH), Jelena Bukovac (Ministarstvo civilnih poslova BiH), Frano Planinić (Ministarstvo vanjskih poslova BiH), Ermin Pešto (Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine), Nenad Bajić (Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove RS), Branislav Makrić- Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove Republike Srpske, Željko Obradović – Federalna uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove i Zijad Džananović – Federalna uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove.
Mandat članova Komisije traje tri godine. Članovi Komisije nakon isteka mandata mogu biti ponovo imenovani u Komisiju.
Komisija je nadležna za identifikaciju granice sa susjednim državama, sačinjavanje prijedloga za korekciju granične linije u skladu sa Poslovnikom o radu, pripremu prijedloga međudržavnih ugovora i drugih akata o graničnoj liniji sa susjednim državama, koordinaciju sa nadležnim ministarstvima i organima uprave na planu rješavanja poslova iz oblasti državne granice, nadzor nad aktivnostima utvrđivanja, obilježavanja i stabilizacije granične linije.
Piše: A. Dučić / Fokus.ba
