Bujica smrti u BiH: Kasno je sad za preventivu
Armin Durgut/PIXSELL
Još je kritično oko Donje Jablanice, još nisu ni prebrojani stradali u strašnim poplavama. Ali, već je jasno da neko tu nije radio svoj posao na vrijeme.
Piše: Vera Soldo
Apokaliptični prizori stradanja i uništenja koje su prouzrokovale poplave i odroni pristižu iz BiH. Za sada je potvrđeno 18 stradalih, a traga se za još oko 40 osoba.
Veoma teško je u Fojnici gdje takođe ima stradalih, Kiseljaku, mjestima oko Konjica, a najteže je u Donjoj Jablanici gdje su pod bujicom i stotinama tona kamenja i zemlje nestale čitave porodice.
Uništene su drumske i željezničke veze, a saobraćaj od Mostara ka Jablanici je potpuno blokiran. U pojedinim područjima nema struje, a telekomunikacione veze su otežane.
Razmjere stradanja stanovništva i materijalna šteta, prema procjenama, premašiće one iz poplava 2014. godine koje su pogodile region. Poslije početnog šoka, postavljaju se pitanja – da li je moglo biti više učinjeno na prevenciji i ublažavanju ove najveće poslijeratne katastrofe u BiH.
Horor
Horor koji su u noći sa četvrtka na petak proživljavali stanovnici Kiseljaka, Fojnice, Konjica, Jablanice, a posebno Donje Jablanice, koja je najteže pogođena, teško je i zamisliti.
Podivljala snaga bujice poslije obilnih kiša uništavala je sve pred sobom. Voda nosi tone zemlje i kamenja prema porodičnim kućama, zatrpavajući ih i doslovno pretvarajući u poslednja počivališta.
„Kuća se napravi i popravi, ali životi se ne mogu nadoknaditi“, rekla je potresena mještanka Jablanice, dok istovremeno pristižu izvještaji o stradalima i nevjerovatne priče preživjelih od bujice, uništenim kućama i izgubljenim životinjama.
„Ovako nešto nikada nisam vidio“, rekao je jedan od pripadnika spasilačkih službi pripremajući se za intervenciju u pogođenu Donju Jablanicu.
Zbog saobraćajne odsječenosti i policijske zabrane, osim pripadnika gorskih službi i civilne zaštite, teške mehanizacije, iz pravca Mostara se ne može doći do pogođenog područja.
Teško je procijeniti kada će drumovi i željeznica biti sanirani i ponovo pušteni u saobraćaj, te se saobraćaj preusmjerava na alternativne pravce Sarajevo-Novi Travnik-Rostovo-Bugojno-Kupres-Tomislavgrad-Posušje-Mostar ili Sarajevo-Foča-Tjentište-Gacko-Mostar.
Obustavljen je i željeznički saobraćaj – na jednoj deonici pruge, šine su doslovno ostale da lebde u vazduhu nakon što je bujica odnijela tlo ispod njih.
U Federaciji BiH proglašeno je stanje prirodne nepogode. Susjedne zemlje, poput Hrvatske i Srbije, nude pomoć, a predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, Borjana Krišto, pozvala je zemlje EU i regiona da pruže hitnu pomoć BiH.
Mnoge humanitarne organizacije i udruženja apeluju na prikupljanje pomoći, a bolnice pozivaju na davanje krvi. Sve glasnije je pitanje – da li je katastrofa mogla biti dočekana spremnije i ublažena.
„Kasno je za priče o preventivi“
Agencija za vodno područje Jadranskog mora, sa sjedištem u Mostaru, 2. oktobra je objavila upozorenje o prognozi vanrednog hidrološkog stanja zbog očekivanih obilnih padavina.
Obavještenje o mogućem povećanju vodostaja i pojavi bujičnih tokova obuhvatalo je opštine i gradove: Konjic, Jablanica, Mostar, Čapljina, Grude, Ljubuški, Široki Brijeg. Slično upozorenje poslato je i iz Agencije za vodno područje rijeke Save.
Na pitanje da li je ovo upozorenje uzeto u obzir, odgovarao je zamjenik premijera Federacije, Vojin Mijatović, na vanrednoj konferenciji za medije.
„Ispitaćemo sve okolnosti i eventualnu odgovornost bilo koga ko je trebao alarmirati institucije. Mislim da je danas ključno pitanje da ne lešinarimo nad bilo kim, već da pokušamo spasiti što više života, a zatim ćemo jasno utvrditi čija je odgovornost za prevenciju“, rekao je Mijatović.
Nešto konkretniji odgovor dao je Aldin Brašnjić iz Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), koji je potvrdio da je odmah kontaktirao načelnika Jablanice zbog preventivnih mjera.
„Civilna zaštita naših opština prilično je siromašna za rad nekih preventivnih mjera, naročito kada je nepogoda već u toku. Preventiva je nešto što se radi dok je lijepo vrijeme, a ne kada su već neophodne hitne mjere spasavanja, tada je kasno za priče o preventivi“, rekao je Brašnjić, ipak kritikujući bivšu vlast za katastrofu s kojom se sada suočavaju.
„Zakazao je sistem prethodnih godina i službe koje konstantno treba da čiste korita rijeka i prohodnost puteva. Toga se uvek sjetimo kada dođemo u ovakvo stanje“, smatra šef FUCZ-a.
Strašan udar bujice i stotina tona kamenja
Među mnogim političarima i zvaničnicima koji su iz Sarajeva i Mostara u petak obišli Donju Jablanicu bio je i ministar spoljnih poslova Elmedin Konaković. On je u izjavi za medije rekao kako je to jedna od najtežih slika koje je ikada u životu vidio. Međutim, on javno pominje ono o čemu se već uveliko „šuška“.
„Stotine tona kamenja iz obližnjeg kamenoloma napravile su strašan udar na čitavo naselje. Dio naselja je uništen kamenim odronom, a drugi vodenom bujicom, jer je kamenolom napravio neku vrstu brane i okrenuo vodu u dolinu u kojoj je bilo dvadesetak kuća i poplavio ih vodom dubokom 13 metara“, opisao je Konaković svoje viđenje stanja u pogođenoj Donjoj Jablanici.
Kaže da ne želi da politizuje, posebno u predizborno vrijeme, ali da treba ispitati da li je katastrofa posljedica nevjerovatne snage prirode ili postoje i drugi uticaji.
Ovo otvara mnoga pitanja – nekontrolisanu sječu šuma i eroziju tla, izgradnju ekonomskih i privatnih objekata na područjima podložnim klizištima i bujicama, malih hidroelektrana na rijekama i slično. Od koga tražiti odgovore i uvažava li se riječ stručnjaka?
„Vlasti definitivno imaju odgovornost“
Edin Hrelja sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu jasno kaže: „Vlasti definitivno imaju odgovornost kada su u pitanju poplave, jer ne preduzimaju nikakve aktivnosti u tzv. međupoplavnom periodu“.
Smatra da bi više trebalo da se uključe stručnjaci koji se bave tom problematikom kako bi dali smjernice za prevenciju i izdvojili zone koje potencijalno mogu biti pogođene poplavama.
„Kao i uvijek kada se dogode katastrofe, tek tada o tome počnemo pričati. Kao i za vreme poplava 2014, a slično je i sa zagađenjem vazduha, nedostatkom vode, klimatskim promjenama... Nažalost, struka se vrlo često ne uvažava, grade se objekti tamo gdje se ne treba graditi“, komentarisao je profesor Hrelja za BHRT1.
I novinar i analitičar Faruk Kajtaz slično razmišlja, ali uz osvrt na 'promjenu prioriteta' vladajućih.
„Ovo nam se događa iz dva razloga – prirodne pojave i činjenice da naša zemlja nije spremna za ovakvu vrstu katastrofa. Nisu spremne ni neke mnogo bogatije i organizovanije države, a kod nas je to na nivou koji zaista zabrinjava“, komentariše on za DW.
Kajtaz se osvrće na sve prisutnije posljedice klimatskih promjena na koje upozoravaju naučnici, a koje će u budućnosti biti sve češće, na šta se mnoge zemlje pripremaju.
„Naivno verujemo da je bolje utrošiti novac na druge budžetske stavke, obično pred izbore, nego ulagati u zaštitu. Možemo li očekivati od naše države, koja je toliko komplikovana i troši više na vlastiti 'hardver' nego bilo koja evropska zemlja po glavi stanovnika, da iznese ozbiljne planove prevencije i podigne nivo spremnosti za ono što je očekuje? Možda je ovo signal da se vlasti konačno izvuku iz nacionalnih priča i usmjere na ono što je zaista potrebno građanima BiH“, zaključuje Kajtaz.
