Nijedna od pet presuda Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi na diskriminaciju u izbornom procesu, bilo nacionalnu ili teritorijalnu, nije provedena.
Od decembra 2009. godine, kada je donesena prva presuda Evropskog suda za ljudska prava, Jakob Finci, predstavnik Jevreja u Bosni i Hercegovini (BiH), čeka da pripadnici njegovog i drugih naroda koji su nacionalne manjine mogu biti birani.
To je trebala biti i suština posljednjih pregovora o izmjenama Izbornog zakona koje su 20. marta neuspješno okončani.
Prema važećim odredbama Ustava BiH, koji je dio Daytonskog mirovnog sporazuma potpisanog 1995., za tri člana Predsjedništva BiH mogu se kandidirati Srbin iz Republike Srpske, te Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH.
Nijedna od pet presuda Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi na diskriminaciju u izbornom procesu, bilo nacionalnu ili teritorijalnu, nije provedena.
Finci kaže kako ne smatra da je šteta što su dogovori propali, jer su "očito bili na silu". Kada se već toliko čekalo, kaže Finci, može sačekati da se održe i ovi izbori, uz podsjećanje da su apelanti nakon zaoštravanja tenzija to tražili.
"Predložili smo da se zaustavi ta diskusija koja ničemu ne služi, ne vodi nigdje i da se održe izbori u oktobru kako treba, i da se sve stranke koje učestvuju na izborima obavežu da će odmah nakon izbora sjesti i dogovoriti ustavne promjene i poslije toga u skladu s promjenama Ustava, izborne promjene", smatra Finci.
HDZ prijeti bojkotom izbora
Mada je, prema tumačenju ambasadora Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH Michaela Murphyja, koji je posredovao u posljednjim pregovorima, bilo prisutno bolje razumijevanje stavova o izmjeni Izbornog zakona BiH, kompromisa nije bilo.
Bilo je, kako je to ocijenio Murphy "previše fokusa na simbolici, a ne na supstanci", koja je, kako vjeruje, neophodna građanima BiH.
Prilika je, kako je izjavila Angelina Eichhorst, direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove, a koja je bila jedna od posrednica razgovora iz Evropske unije, propuštena.
Devetomjesečne diskusije i nastojanja da se dođe do rješenja završena su tvrdnjom predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragana Čovića da "apsolutno nema uvjeta da se organiziraju izbori”.
Ovu tezu HDZ BiH, a kasnije i stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora, ponavljaju od polovine februara. Najavljena je i mogućnost bojkota izbora.
Međutim, bojkot za legitimitet izbornih rezultata ne bi značio ništa, smatra član Koalicije za fer i poštene izbore "Pod lupom" I nekadašnji član Centralne izborne komisije Vehid Šehić.
"Biće i druge stranke koje će izlaziti na izbore, jer nijedna od ovih stranaka, od tri najveće (HDZ, SDA i SNSD op.aut) ne zastupa i ne predstavlja, kako to oni vole reći, svoj narod, imajući u vidu da 50 posto građana ne izlazi na izbore", ocjenjuje on.
CIK po zakonu mora raspisati izbore
Izbora, kako vjeruje Šehić, mora biti, a Centralna izborna komisija (CIK), prema njegovim riječima, ima zakonsku obavezu da ih raspiše.
"Mislim da bi sada političari trebali pokazati jedan visok stepen odgovornosti prema nama, građanima, biračima da ono što je nesporno bude predmet izmjena Izbornog zakona, a ono što nisu usaglasili ostaviti za neki naredni period", kaže Šehić.
Odgovore od CIK na pitanja koja se tiču održavanja izbora, ali i postoji li opcija ukoliko stranke s hrvatskim predznakom bojkotuju izbore, Radio Slobodna Evropa (RSE) nije dobio.
Istovremeno, šefica Misije OSCE-a u BiH Kathleen Kavalec je u ponedjeljak, 21.marta izjavila da se BiH, kao država članica OSCE-a, obavezala na poštivanje demokratskih prava svojih građana, te da je jedno od tih prava "obaveza BiH da organizuje demokratske izbore u redovnim intervalima”. Upozorila je i da vlasti trebaju obezbijediti novac za to.
Upitnost finansiranja izbora, kao problem, pojavio se sredinom februara kada je Ministarstvo finansija i trezora BiH odbilo zahtjev CIK BiH da isplati nešto više od milion maraka (oko pola miliona eura) za pripremu općih izbora.
Kao razlog je navedeno da izbori ne mogu biti finansirani iz sredstava privremenog finansiranja koja su planirana za prvi kvartal ove godine.
Slična je situacija bila i kada su raspisivani lokalni izbori 2020. godine, ali se tada našlo rješenje i odblokirao proces finansiranja.
'Ni prvi ni zadnji propali pregovori'
Da će izbora biti, vjeruju i građani Sarajeva i Mostara, a propast dogovora za njih nije novost.
"E čuj propali! Pa, zar ste nešto drugo očekivali? Sve je propalo, propadaju i pregovori, a da će biti izbora, biće, samo je pitanja kada i da li će nas stranci natjerati ili neće", smatra Mostarac Dževad.
I njegov sugrađanin Zlatko Karačić nije očekivao mnogo.
"Ni prvi ni zadnji put što će propasti u ovoj državi, tako da ništa neočekivano, tvrdi stavovi i jedne i druge strane niko ne popušta", kaže on.
Admir Ramović iz Sarajeva za RSE ocjenjuje da se i ne zna šta je na stolu.
"Iskreno, mislim da oni imaju neki interni dogovor, da se nama servira jedna priča, a da je druga totalno".
Hrvati u izmjenama Izbornog traže da im se osigura izbor "legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH", kao i delegata u Domu naroda Federacije BiH, te Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom sa sjedištem u Federaciji BiH predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.
Sporan broj elektora i funkcija Doma naroda
Postotak dogovorenog na posljednjim pregovorima bio je veliki, kao i ustupci, smatra lider Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić, koji je bio učesnik u pregovorima.
"Mi smo zaista uz puno razumijevanja iz hrvatskog korpusa došli do rješenja da nam se ne dogodi nova situacija da tri godine ne budu implementirani izbori na federalnom nivou, odnosno da ne možete imenovati federalnu vladu ili novog predsjednika Federacije BiH. Izbjegli smo i spominjanje etničkog prefiksa u Ustavu BiH na način da smo dali rješenje za provođenje presuda, ali i načina da ostali imaju pravo da budu kandidirani", ističe Radončić.
Zbog dva sporna pitanja, kaže, dogovora nema.
"Gospodin Izetbegović i gospodin Čović nisu mogli da se usaglase oko broja elektora i oko funkcije Doma naroda", napominje Radončić, te dodaje kako bi bila šteta da HDZ bojkotuje izbore, jer se time gubi cijeli nacionalni korpus.
Inače, u entitetu Federacija BiH od 2018.godine, kada su održani posljednji opšti izbori, nije izabrana nova vlada. Postojeća radi u tehničkom mandatu od 2014.godine. Razlog tome jeste što formiranje vlasti u Federaciji BiH uslovljava Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, tražeći izmjene Izbornog zakona BiH.
Šta kaže opozicija?
Za opozicione stranke koje su ranije napustile pregovore, alternative ima.
Damir Mašić iz Socijaldemokratske partije BiH (SDPBiH) kaže kako ima i drugih stranaka s kapacitetima da ponude hrvatske delegate, kako su to uradili u Grudama, mjestu koje je, kako navodi, ubjedljivo hrvatsko biračko tijelo i gdje imaju dva predstavnika.
Za njega bojkot ne bi narušio integritet procesa, ali izborne prevare bi.
"Svi oni koji žele fer i poštene izbore ne trebaju im nikakvi izgovori da se te izmjene usvoje. S te strane će SDP i naš klub zastupnika u državnom parlamentu insistirati na tome. Zbog čega sad neko uslovljava fer i poštene izbore i eliminaciju potencijalnih krađa i zloupotreba time da bi ispunio svoj politički san, to je pitanje za te i takve", kaže Mašić.
I dok se uz posredstvo međunarodnih zvaničnika stranački lideri pokušavaju dogovoriti o izmjenama Izbornog zakona, opozicija je od toga odustala, tražeći da se dogovori vrate u institucije.
Zalažu se da presude provede Parlamentarna skupština BiH, koja je za to i zadužena, a gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina koja bi podržala neki od prijedloga.
Evropska komisija je upozorila još uoči izbora 2018.godine, da Bosna i Hercegovina mora hitno izmijeniti Izborni zakon. Isti stav je ponovljen i u Mišljenju Evropske komisije povodom zahtjeva BiH za članstvo u Evropskoj uniji, objavljen u maju 2019. godine.
U oktobru 2022. trebali bi biti izabrani članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske, te skupština deset kantona u Federaciji BiH.
Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj, kad se očekuje raspisivanje opštih izbora u BiH.
Dženana Halimović, RSE
