Bijeg u EU: Gdje je nestalo 51.000 maloljetnih izbjeglica?

Foto: Angelos Tzortzinis/dpa/picture alliance

Više od 51.000 maljoletnih izbjeglica bez pratnje vode se kao nestali širom Evrope. Stigli su između 2021. i 2023. i o njima se brinula država. No sada nijedne vlasti ne znaju gdje se nalaze.

Njemački policajci nisu mogli vjerovati svojim očima kada su kasno navečer u septembru 2023. godine iza njemačko-poljske granice zaustavili kombi Mercedes sa švedskim tablicama: vozio ga je 15-godišnji sirijski dječak. U prostoru za teret – 27 sirijskih i jemenskih izbjeglica koje je trebalo prokrijumčariti u Njemačku.

Sirijski dječak nije bio nepoznat vlastima u Njemačkoj: s 13 godina je došao kao izbjeglica bez roditelja ili rođaka i dvije godine je živio u jednoj ustanovi za maloljetnike.

Nakon registracije u prihvatnom centru, ovakvi maloljetnici bez pratnje raspodjeljuju širom zemlje i Zavodi za brigu o maloljetnicima (Jugendamt) im osiguravaju smještaj gdje su zbrinuti i pod kontrolom. To je često uspješno, ali nije rjetkost ni da nešto krene naopako - pa djeca i mladi nestaju iz tih objekata. Često tako potpuno nestanu s radara vlasti, i to širom Evrope.

Veliki nedostaci u prikupljanju podataka

Trenutno se širom Evrope 51.433 maloljetnih izbjeglica vode kao nestali. Prije samo tri godine taj broj je bio oko 18.300. Tijekom ovog razdoblja i u Njemačkoj se značajno povećao broj nestalih maloljetnika - sa 724 u 2021. godini na 2.005 danas.

To je rezultat ekskluzivnog istraživanja evropske novinarske mreže „Lost in Europe”, u koju su uključeni belgijski „De Standaard”, holandski „NRC”, talijanska ANSA i njemački rbb24 Recherche.

Istraživanje otkriva značajne nedostatke u prikupljanju podataka o nestalim maloljetnim izbjeglicama. Od nadležnih organa u 31 evropskoj zemlji, a to su pored 27 članica EU i Moldavija, Norveška, Švicarska i Velika Britanija - samo 15 je odgovorilo na upite istraživačke mreže.

Dok neke zemlje kao što su Italija i Austrija navode posebno drastične brojke, sa više od 20.000 nestale djece i mladih, druge, poput Španjolske ili Grčke, ne prikupljaju nikakve informacije o djeci i mladima bez pratnje.

Komisija EU govori o „nefunkcionalnom" sustavu

Trenutno u EU ne postoje propisi za registraciju i razmjenu informacija o sudbini maloljetnih izbjeglica bez pratnje.

Odgovorna povjerenica EU za migracije i unutarnje poslove, Šveđanka Ilva Johannson, stoga ne može komentirati vrlo veliki broj nestalih mladih izbjeglica. „Nemam saznanja jesu li vaše brojke točne. Mogu reći da imamo nefunkcionalan migrantski sustav u Europi“, kaže ona u ekskluzivnom intervjuu za njemački rbb24.

Kada maloljetne izbjeglice nestanu iz smještaja pod nadzorom vlasti, moraju se prijaviti kao nestale osobe. Neki se ponovo pojave, nakon nekoliko dana, u nekom drugom gradu.

U Njemačkoj stručnjaci pretpostavljaju da mnogi napuštaju objekte u kojima su smješteni, jer su nezadovoljni duljinom postupka, nadaju se bržoj pomoći u drugim zemljama ili zapravo žele kod rođaka ili prijatelja u drugim evropskim zemljama. Njemačka policija potvrđuje tu pretpostavku.

Istraživanje širom Evrope pokazuje: razlozi nestanka maloljetnika često se ne mogu precizno utvrditi ni u drugim zemljama. Jedan od razloga je taj što često ne funkcionira unutareuropska razmjena podataka.

Njemačke strukture su preopterećene

U Njemačkoj su strukture trenutno vrlo preopterećene, kaže Helen Sundermajer iz njemačkog Saveznog udruženja za maloljetne izbjeglice bez pratnje (BumF). „Primjećujemo da većina mladih nestaje na samom početku, kad stignu.“ U ovoj fazi sniženi su standardi nadzora kako bi se osiguralo zbrinjavanje unatoč nedostatku osoblja.

Preopterećenost struktura je praćena nepotpunim podacima o tome gdje se maloljetnici nalaze. Posljedice mogu biti ozbiljne po maloljetnike, upozorava Teresa Kail iz Njemačkog dječjeg fonda (Deutschen Kinderhilfswerk). „Kada se djeca smatraju nestalima, moramo polaziti od toga da su izložena određenim rizicima, da mogu pasti u ruke kriminalnih organizacija, da su eksploatirana ili da doživljavaju seksualno zlostavljanje. Znamo za takve slučajeve.“

Poput 15-godišnjeg Sirijca s početka priče, kojeg je u rujnu uhapsila policija. On je svjedočio na sudu da je regrutirao upravo krijumčar koji ga je doveo u Njemačku dvije godine ranije.

Prema riječima Helene Sundermajer, jedan od razloga za uspjeh takvog regrutiranja je nedostatak perspektive s kojim se suočavaju mnoge mlade izbjeglice u Njemačkoj. „Trenutačno je na mnogim mjestima loše zbrinjavanje i previše je ljudi koji nisu profesionalci, koji nemaju ni vremena ni resursa da maloljetnicima pruže orijentaciju.“ U takvoj situaciji mladi ljudi mogu biti posebno osjetljivi na razne sumnjive ponude i obećanja novca.

Pakt o migraciji trebao bi olakšati registraciju

Evropska povjerenica Johannson također se pribojava da bi „maloletne izbjeglice bez pratnje mogle postati žrtve trgovaca ljudima kada su ti maloletnici već u EU“.

Brisel radi na tome da uvede jedinstveni sustav registracije maloljetnih izbjeglica bez pratnje. To, međutim, ne rješava problem trenutno nestale djece. Ali, zemlje EU trebaju stvoriti bolje uvjete i olakšati pronalaženje kontaktnih osoba i skrbnika.

No, do sada je usvojen samo mali dio planiranih propisa. Konačno glasanje je u svibnju. Potom će države članice morati ugraditi nove propise u svoje nacionalno zakonodavstvo. „Sve 27 države su mi obećale da će to učiniti“, kaže povjerenica EU Johanson. Ako neka država to ne učini, postoji mogućnost pokretanja postupka zbog povrede ugovora - ali takvi postupci traju godinama.

Tina Friedrich/Jan Wiese (rbb) dw