Na inicijativu vijećnika NIP-a gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić potpisala je ugovor sa Televizijom Kantona Sarajevo u vrijednosti od oko 25.000 KM za prenos osam sjednica Gradskog vijeća. Indikativno, ugovor je potpisan Odlukom o izuzeću primjene Zakona o javnim nabavkama čime je onemogućeno uzimanje u obzir ponuda drugih medijskih kuća za emitovanje direktnog prenosa sjednica Gradskog vijeća.
Piše: Elmedina Šabanović
Novi saziv Gradskog vijeća, na čelu sa gradonačelnicom Benjaminom Karić konstituisan krajem marta ove godine, a već na prvoj sjednici, gradski vijećnik Alem Logo, u ime Kluba gradskih vijećnika „Narod i pravda“ uputio je inicijativu da Gradsko vijeće donese zaključak da se sjednica vijeća prenose javno putem Televizije Kantona Sarajevo ili direktnog linka. Nakon rasprave incijative je usvojena, a gradonačelnica Karić ubrzo nakon toga potpisala je ugovor sa TVSA u vrijednosti od oko 25 hiljada KM za osam planiranih sjednica Gradskog vijeća.
Podsjećamo, protekle četiri godine sjednice Gradskog vijeća emitovane su besplatno putem prenosa na platformi Youtube.
TVSA je prema budžetu Vlade Kantona Sarajevo za 2021. godinu, subvencijama za javna preduzeća, tačnije subvencijom za J.P Televizija Kantona Sarajevo dobila skoro 3,5 miliona KM. Ona je također, prema podacima portala Akta.ba, u toku 2021. godine, putem učešća na tenderima dobila blizu 95 hiljada KM za oglašavanje od različitih javnih institucija, kako kantonalnih tako i općinskih, kao što su KJKP Toplane-Sarajevo na čijem čelu je Sejfo Ušanović član SDP-a, zatim Turistička zajednica Kantona Sarajevo, na čelu sa Kenanom Magodom, koji je na tu poziciju došao prijedlogom SDP-a BiH, KJKP Sarajevogas, Ministarstvo saobraćaja KS-a na čelu sa Adnanom Štetom iz SDP-a, Općina Novi Grad Sarajevo sa načelnikom Semirom Efendićem, članom Stranke za Bosnu i Hercegovinu.
SAMO TEHNIČKA PODRŠKA
Na upit portala Tacno.net Gradskoj upravi i kabinetu gradonačelnice zbog čega je gradonačelnica odlučila prihvatiti inicijativu Gradskog vijeća i potpisati ugovor sa TVSA izdvajajući oko 25 hiljada KM za snimanje gradskih sjednica, a koje ranije nisu bile prenošene na TVSA, kratko nam je odgovoreno da je Grad Sarajevo to realizirao tehnički, a da je incijativa i sve što je vezano za to došlo od Gradskog vijeća Grada Sarajeva.
„Pitanja koja ste nama uputili, najrelevatniji za to da vam da odgovor je Gradsko vijeće. Jer je to incijativa predložena na Gradskom vijeću i usvojena od Kluba gradskih vijećnica.“
Portal Tacno.net je pokušao stupiti u kontakt sa predsjedavajućim Gradskog vijeća Jasminom Ademovićem u vezi ove inicijative ali do objave ovog teksta nismo dobili odgovor.
DRŽAVNA TAJNA
Za snimanje i prenošenje osam sjednica Gradskog vijeća iz budžeta bit će izdvojeno 25.000 KM, međutim ovaj ugovor sa TVSA realiziran je kroz primjenu Odluke o izuzeću primjene Zakona o javnim nabavkama. Upravo korištenje ovog modela onemogućilo je uzimanje konkurentskih ponuda drugih medijskih kuća.
Izvori portala Tacno.net naglašavaju da su pojedine TV kuće također poslale ponude za snimanje sjednica Gradskog vijeća, ali Odlukom o izuzeću primjene Zakona o javnim nabavkama njihove ponude nisu uzete u obzir.
Prema Zakonu o javnim nabavkama, Odluka o primjeni izuzeća se vrši kada su u pitanju ugovori koji su proglašeni državnom tajnom, ugovor o javnoj nabavci čije izvršenje zahtijeva posebne mjere bezbjednosti u skladu sa zakonima u BiH, govor o javnoj nabavci prirodnih i zakonskih monopola, koncesionih ugovora i slično.
Iz Agencije za javne nabavke BiH na upit portala Tacno.net šta se tačno podrazumijeva pod dijelom o pribavljanju, razvoju, produkciji ili kooprodukciji programa za radio i TV emitovanje na koje su se pozvali iz Gradske uprave da bi izvršili Odluku o izuzeću primjene Zakona o javnim nabavkama te da li se snimanje i prenošenje gradskih sjednica može uvrstiti pod produkciju, kazali su da je u tom dijelu Zakona riječ zapravo o ugovorima od strane radijskih i televizijskih ustanova te da pomenute usluge spadaju pod usluge u području rekreacije, kulture i sporta, a potonje potpadaju pod usluge iz Aneksa II dio B Zakona.
„Dakle, u ovom slučaju se radi o izuzeću koje se primjenjuje kada radijske i televizijske ustanove koje su i same ugovorna tijela vrše predmetnu nabavu, a ne o izuzeću koje se primjenjuje kada ostala ugovorna tijela od radijskih i televizijskih ustanove nabavljaju pomenuto.
U tom smislu ističemo da je ugovorno tijelo obavezno u obavijesti o nabavi i tenderskoj dokumentaciji, prilikom opisa predmeta nabave, pozvati se na oznake i nazive iz Jedinstvenog rječnika javne nabave“, dodali su iz Agencije.
Iz Transparency Internationala na naš upit da li javna institucija može donijeti Odluku o izuzeću primjene Zakona o javnim nabavkama radi usluga direktnog prenosa sjednica, kazali su da usluge direktnog prenosa sjednica ili bilo kakvih drugih dešavanja ne bi trebalo da budu izuzete od primjene Zakona o javnim nabavkama, dok god se program koji se prenosi ne osmišlja, komentariše ili se na bilo koji drugi način ne vrši sama producentska obrada sadržaja.
„Postoji mnogo primjera pozitivne prakse gdje pojedini ugovorni organi objavljuju obavještenja o nabavkama za usluge prenosa opštinskih sjednica manjih vrijednosti koje bi mogli provesti i direktnim sporazumom, ali se odlučuju na transparentnije postupke“, dodali su.
VLAST NE BI TREBALA PLAĆATI BILO KOJI MEDIJ
No, primjeri iz prakse govore nam da je ovakva praksa postala učestala. Prema pisanjima medija, bivši načelnik Višegrada Slaviša Mišković tereti se da je opštinsku kasu oštetio za više od 150 hiljada maraka. Osumnjičen je da je, suprotno Zakonu o javnim nabavkama, sklapao direktne ugovore sa više privrednih lica, a potom donosio odluku o isplati novca iz budžetskih rezervi opštine.
U razgovoru sa medijskom eksperticom te profesoricom na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, dr. Lejlom Turčilo, kako ona tumači ovakve dodjele ugovora između vlasti i medija te da li nam to nešto govori o uzajamnoj koristi obje strane, prof. Turčilo je kazala da to se naprosto ne bi smjelo dešavati te da ne mogu biti privilegovani bez obzira na to što su javni servis.
„TVSA bi po svojoj definiciji trebala biti gradska televizija i u tom smislu ona jeste na određeni način prirodno povezana sa praćenjem rada gradske i kantonalne uprave. Međutim, ne smije biti izuzeta od svih drugih medija koji imaju jednako pravo pristupa informacijama. Mi zasad, osim u ovom kontekstu praćena sjednica, ne vidimo da je na neki drugi način privilegovana jer predstavnici svih nivoa vlasti gostuju i na drugim medijima, a ne samo na TVSA. U tom smislu TVSA nije jedini medij na kojem se Gradska uprava oglašava. Ali, to pravo pristupa praćenju bi također trebalo biti otvoreno za sve. I ono ne bi smjelo biti praćeno nikakvim finansijskim ugovorima.“
Kako ističe prof. Turčilo vlast ne bi trebala plaćati bilo koji medij da je prati, te da je to pokazatelj da se situacija u medijima nije puno promijenila nabolje.
„I ranije su neki mediji, pa i TVSA, imali ugovore sa općinama da prate rad načelnika općina i onda ste imali, mi smo to u ranijim istraživanjima pokazivali, da one općine koje nisu potpisale ugovore i ne plaćaju to praćenje, budu prosto izuzete iz priče ili hronike kantona. I to je ključni problem. Nije problem to što neki mediji hoće ili želi da prati javnu vlast, problem je kada te javne vlasti nešto plate i sigurno je da kada vlast nešto plati da očekuje zauzvrat pozitivnu sliku o sebi. To je jedna stvar. A, druga stvar je da ne bi to smjelo biti nauštrb kompletne informacije za građane. Finanijski dogovor između vlasti i medija ne bi smio biti na štetu građana u smislu da se određene informacije ne prenesu, neke uljepšaju i slično. Ja zasad nisam radila analizu TVSA i ne mogu tvrditi da to jeste tako, ali kažem da bi se toga svaki medij, pogotovo javni koji se finansira iz budžetskih sredstava, trebao držati“, dodala je.
OBAVEZA JAVNIH SERVISA JE INTERES GRAĐANA
Portal Analiziraj.ba 2019. godine radio je svojevrsnu analizu rada TVSA. Naveli su tada da je od samog osnivanja prije 21 godinu, Televizija Sarajevo bila pod utjecajem političkih elita. Za čelne ljude imenovani su lojalni kadrovi koji su osiguravali da se u programu govori samo ono što bi odgovaralo strankama koje su na vlasti
Mersiha Drinjaković, dugogodišnja novinarka te urednica magazina Gracija, koja je 2019. godine radila ovu analizu u razgovoru za portal Tacno.net, na pitanje kakvo je njeno mišljenje o trenutnom radu pomenute televizije,kazala je da nije u posljednjih godinu dana pratila rad TVSA, ali da vjeruje u profesionalost kolega i kolegica koji tamo rade i brane novinarku čast.
Kada je u pitanju snimanje i prenošenje gradskih sjednica, za koje je TVSA dodatno plaćena, bez obzira što je javni servis koji se već finansira iz budžeta, te da li je riječ o obostranoj koristi dviju strana, kazala je da novci iz državnih, entitetskih, gradskih i opštinskih budžeta nisu i ne smiju biti dati da bi neko od političkih predstavnika i nositelja javnih funkcija bolje izgledao pred javnosti. Tu nema izuzetaka, niti nijansi.
„Obaveza medijskih servisa finansiranih iz javnih budžeta je uvijek i na prvom mjestu izvještavanje u interesu građana. Jasno mi je da svima trebaju dodatni prihodi, televizija je izuzetno skup biznis i možda je to razlog zbog kojeg su sredstva usmjerena na TVSA a kako bi se osigurala transparentnost i javnosti vidljiv proces donošenja odluka na sjednicama. Ukoliko su prilozi sa sjednica Gradskog vijeća pristrasni zbog sredstava uplaćenih na račun TVSA, onda je to zloupotreba novaca građana“, zaključila je Drinjaković.
Iz TVSA na naš upit kako oni komentarišu dobivanje ugovora od strane Gradske uprave Odlukom o izuzeću primjene Zakona o javnim nabavkama, do objave ovog teksta nismo dobili odgovor.
Lokalni mediji se najčešće finansiraju iz budžeta općina i kantona, a običnim građanima je teško procijeniti da li su medijski sadržaji dio neke političke propagande zbog čega je neophodan i transparentan proces javnih nabavki u BiH. Medijsko izvještavanje nikada ne bi smjelo biti pod utjecajem političkih elita uprkos bilo kakvim ugovorima između medija i vlasti.
