Međunarodni dan polarnih medvjeda - Klimatske promjene i ljudsko djelovanje najveća prijetnja njihovog opstanka

 Foto: Hans-Jurgen Mager

Međunarodni dan polarnih medvjeda, koji se obilježava 27. februara, podiže svijest o pitanjima sa kojima se polarni medvjedi suočavaju i načinima na koje možemo da smanjimo svoj ugljenični otisak radi njihovog opstanka.

Autor: Impuls

Klimatske promjene predstavljaju ogromnu prijetnju za postojanje polarnih medvjeda i na nama je da preduzmemo mjere i zaštitimo njihovu budućnost. Polarni medvjedi su klasifikovani kao morski sisari, noseći sa sobom debeo sloj tjelesne masti i vodoodbojni kaput kako bi bili izolovani od ledeno hladnog vazduha i vode na koje nailaze na morskom ledu Arktičkog okeana. Pošto se njihova teritorija topi ispod njih, Međunarodni dan polarnih medvjeda je važna prilika da se podsjetimo šta je ovde u pitanju, očuvanje budućnosti ovih veličanstvenih sisara.

Veličanstveni polarni medvjedi zavise od arktičkog leda kako bi lovili i podizali svoje mlade. Nikad mršaviji i gladniji, medvjedi su suočeni s ozbiljnim izazovima koji im ugrožavaju opstanak.

Foto: Hans-Jurgen Mager

Istorija Međunarodnog dana polarnih medveda

Naučnicima je bilo teško da pronađu porijeklo polarnog medvjeda, ali otkriće iz 2004. godine, u Norveškoj možda je dalo odgovor. Rijetka vilična kost pronađena na norveškom ostrvu Svalbard omogućila je naučnicima da procijene da je ova vrsta prvi put hodala planetom prije oko 150.000 godina.

Autohtone kulture koje su živjele na Arktiku su lovile polarne medvjede hiljadama godina, i tako su doprinosili uravnoteženom arktičkom ekosistemu. Sve se to promenilo 1700-ih kada su lovci iz Evrope, Rusije i Sjeverne Amerike počeli brzo da sijeku populaciju polarnih medveda. Bez ikakvih propisa, ljudi su mogli da zarobe onoliko polarnih medvjeda koliko su željeli, a vrsta je zbog toga patila.

Do 1950-ih stvari su se pogoršavale zbog sve veće upotrebe fosilnih goriva. Spaljivanje uglja, nafte i gasa otopilo je morski led, uzrokujući porast nivoa okeana i promjenu pejzaža okoline polarnog medvjeda.

Grupe za zaštitu životne sredine počele su da daju glas u ime polarnog medvjeda, ali su njihovi protesti često ostajali bez ušiju jer su vlade ignorisale njihove molbe da učine više na zaštiti Arktika i polarnih medvjeda.

1973. godine, SAD, Danska, Norveška i bivši SSSR potpisali su Međunarodni sporazum o očuvanju polarnih medvjeda i njihovog staništa. Sporazum je regulisao komercijalni lov, a vlada SAD klasifikovala je polarne medvjede kao ugrožene vrste. Neprofitna organizacija Polar Bears International (PBI) osnovana je 1994. godine i zadala je da se uspostave akcioni programi zaštite ugroženog polarnog medvjeda.

Prvi Međunarodni dan polarnih medvjeda uveli su 2011. godine i od tada se obilježava svake godine.

Foto: Eva Blue

Polarni medvjedi mogu biti visoki do 2,7 metara i teški i do 700 kilograma. Imaju debeli sloj potkožnog masnog tkiva i gustu dlaku koji im služe kao toplinska izolacija. Izrazito su prilagođeni na hladnoću i teško podnose temperature više od 10°C. Mame polarnog medvjeda provode 8 mjeseci u jazbinama, a za to vrijeme iz nje ne izlaze već se isključivo brinu za svoje mladunce. Budući da su vješti plivači, neki polarni medvjedi plivaju stotinama kilometara daleko od kopna. Dok plivaju koriste svoje velike prednje šape kao vesla. Međutim, dio udaljenosti prelaze i plutajući na ledenim pločama, a njih je zbog globalnog zatopljenja sve manje.

Foto: Pinterest

Najviše vremena provode loveći na santama leda, koje su sve nestabilnije zbog klimatskih promjena. Prognoze su da će se njihova populacija smanjiti za 30% do 2050. godine.

Zbog svoje veličine nemaju prirodnih neprijatelja. Osim ljudi.