Klimatsko upozorenje za vodu - svjetske rijeke presušuju najbržom brzinom u posljednjih 30 godina

Foto: Impuls

Rijeke su 2023. presušile najvećom stopom u posljednje tri decenije, što je dovelo u opasnost globalno snabdijevanje vodom, pokazuju podaci.

Tokom proteklih pet godina, nivoi rijeka su bili niži od prosjeka širom svijeta, a rezervoari su takođe bili niski, prema izvještaju Svjetske meteorološke organizacije (SMO) o stanju globalnih vodnih resursa.

U 2023. godini, više od 50% globalnih riječnih slivova je pokazalo nenormalne uslove, pri čemu je većina bila u deficitu. Slično je bilo 2022. i 2021. Područja koja se suočavaju sa teškom sušom i uslovima niskog protoka rijeka obuhvatala su velike teritorije Sjeverne, Centralne i Južne Amerike; na primjer, rijeke Amazon i Misisipi imale su rekordno nizak nivo vode. Na drugoj strani svijeta, u Aziji i Okeaniji, veliki slivovi rijeka Gang, Bramaputra i Mekong iskusili su uslove niže od normalnih skoro na cijeloj teritoriji sliva.

Plutajuće kuće i čamci nasukani na suvo korito jezera Purakuekuara u Brazilu usred teške suše u oktobru 2023.

Razorna suša u Amazonu rezultat je klimatske krize, pokazuje studija.

Čini se da klimatski slom mijenja gdje voda ide i pomaže u izazivanju ekstremnih poplava i suša. 2023. je bila najtoplija godina u istoriji, sa rijekama koje su se smanjivale i zemljama koje su se suočavale sa sušama, ali je donijela i razorne poplave širom svijeta.

Na ekstreme je takođe uticao, prema SMO, prelazak iz La Ninje u El Ninjo sredinom 2023. godine. Ovo su prirodni vremenski obrasci; El Ninjo se odnosi na natprosječne temperature površine mora koje se periodično razvijaju širom istočno-centralnog ekvatorijalnog Pacifika, dok se La Ninja odnosi na periodično hlađenje u tim oblastima. Međutim, naučnici kažu da klimatski slom pogoršava uticaj ovih vremenskih pojava i otežava njihovo predviđanje.

Područja koja su se suočila sa poplavama uključivala su istočnu obalu Afrike, Sjeverno ostrvo Novog Zelanda i Filipine.

U Velikoj Britaniji, Irskoj, Finskoj i Švedskoj, došlo je do iznad normalnog protoka, što je zapremina vode koja teče kroz rijeku u datom trenutku.

„Primamo signale opasnosti u vidu sve jačih padavina, poplava i suša koje nanose veliki danak životima, ekosistemima i ekonomijama. Topljenje leda i glečera ugrožavaju dugoročnu sigurnost vode za mnoge milione ljudi. A ipak ne preduzimamo neophodne hitne mjere.

„Kao rezultat porasta temperatura, hidrološki ciklus se ubrzao. Takođe je postalo nestalnije i nepredvidivo, a mi se suočavamo sa sve većim problemima ili previše ili premalo vode. Toplija atmosfera zadržava više vlage što pogoduje obilnim padavinama. Brže isparavanje i sušenje zemljišta pogoršavaju uslove suše“, rekla je generalni sekretar SMO, Celeste Saulo.

Ovi ekstremni uslovi vode ugrožavaju snabdijevanje. Trenutno se 3,6 milijardi ljudi suočava sa neadekvatnim pristupom vodi najmanje mjesec dana godišnje, a očekuje se da će se to povećati na više od 5 milijardi do 2050. godine, prema UN-u.

Glečeri su takođe loše prošli prošle godine, izgubivši više od 600 gigatona vode, što je najveća cifra u 50 godina posmatranja, prema preliminarnim podacima SMO za period od septembra 2022. do avgusta 2023. Planine u zapadnom dijelu Sejverne Amerike i evropskim Alpima suočile su se sa ekstremnim topljenjem. Švajcarski Alpi su izgubili oko 10% svog preostalog obima u posljednje dvije godine.

„Premalo se zna o pravom stanju svjetskih resursa slatke vode. Ne možemo upravljati onim što ne mjerimo. Ovaj izvještaj nastoji da doprinese poboljšanom praćenju, razmjeni podataka, prekograničnoj saradnji i procjenama“, rekao je Saulo. "Ovo je hitno potrebno."