Edward A. Murphy
Da li je onog dana kada ste oprali automobil počela padati kiša, odnosno da li je prestalo kišiti čim ste kupili kišobran?
Marfijev zakon je opće prihvaćeno sarkastično razmišljanje koje čini niz izjava na osnovi nepogrešivih iskustvenih zaključaka o ljudskim pogreškama i pogreškama u složenim sistemima.
Da li se ikada autobus koji ste čekali pojavio u trenutku kada ste pripalili cigaretu? Da li je onog dana kada ste oprali automobil počela padati kiša, odnosno da li je prestalo kišiti čim ste kupili kišobran? Možda ste tada osjetili da se nešto zbiva, da vam je na dohvat ruke neki univerzalni princip, koji samo čeka da ga imenujete…
Kako je nastao izraz Marfijev zakon?
Sama priča o Marfijevom zakonu započela je 1949. godine u zrakoplovnoj bazi Edwards u Murocu, Kalifronija, tokom eksperimentalnog istraživanja udesa.
Zakon je dobio ime po kapetanu Edward A. Murphy-ju, razvojnom inženjeru iz Wright Field Aircraft laboratorija. Isfrustriran zbog opreme koja nija funkcionisala prilikom mjerenja, Marfi je izgovorio svoju slavnu rečenicu: “Postoji li bilo koji način da se to uradi krivo, oni će to uraditi krivo”, misleći na tehničare koji su spojili opremu u laboratoriju.
Na kraju, neko je popravio opremu i pukovnik John Paul Stapp (koji je bio ljudski volonter) je konačno mogao započeti sa eksperimentalnim istraživanima. Većina izvora tvrdi da je upravo pukovnik Stapp prvi put upotrijebio izraz “Marfijev zakon” kada je na press konferenciji objasnio da je njegov tim cijelo vrijeme imao na umu Marfijev zakon, kako bi spriječili nastanak grešaka.
Stapp je kasnije dodao i svoj aforizam koji glasi “Univerzalna sposobnost za nesposobnost čini da svako ljudsko postignuće smatramo nevjerovatnim čudom.”
U svega nekoliko narednih mjeseci termin Marfijev zakon je postao poznat i širim masama, uglavnom zahvaljujući marketingu, odnosno reklamama raznih proizvođača koji su ga iskoristili.
Tokom istorije učeni ljudi su nas počastili zakonima svemira. Od ljudi od religije dobili smo moralne zakone, od mistika zakone karme, od racionalista zakone logičke forme, a od umjetnika zakone estetike. No, šta je sa tehnolozima i pesimistima? Ispod su neki od najpoznatijih Marfijevih zakona, kao i aforizama koji se generalno mogu nazvati Marfijevim zakonima.
Marfijevi zakoni
-Ako nešto može poći naopako, poći će naopako.
-Ništa nije tako lako kao što izgleda.
-Sve zahtijeva više vremena nego što misliš.
-Ako postoji mogućnost da više stvari pođe naopako, poći će naopako ona koja će prouzročiti najveću štetu.
-Ako primjetiš da postoje četiri načina na koja stvari mogu poći naopako, pa ta četiri izbjegneš, smjesta će se ukazati peti.
-Prepuštene sebi, stvari imaju sklonost da se kreću od zla na gore.
-Kad god pođeš nešto raditi, najprije moraš učiniti nešto drugo.
-Svako rješenje rađa nove probleme.
-Nemoguće je bilo šta učiniti otpornim na budale, jer budale su tako inventivne.
-Priroda je uvijek na strani skrivenih grešaka.
-Majka Priroda je kučka.
-Smiješi se . . . sutra će biti gore.
-Materija će biti oštećena upravno proporcionalno svojoj vrijednosti.
-Sve ide naopako odjednom.
Hillovi komentari Marfijevog zakona
-Ako promjenom nemamo što izgubiti, opusti se.
-Ako promjenom možemo sve dobiti, opusti se.
Otooleov komentar Marfijevog zakona
-Murphy je bio optimist.
Bolingov postulat
-Osjećaš li se dobro, ne brini. Proći će te.
Ilesov zakon
-Uvijek postoji lakši način da se nešto uradi.
Chisiiolmov drugi zakon
-Kada stvari idu dobro, nešto će poći loše.
Scottov prvi zakon
-Bez obzira šta je pošlo naopako, vjerojatno će se baš to činiti ispravnim.
Scottov drugi zakon
-Kada se greška otkrije, a zatim ispravi, ustanovit će se da je zapravo na početku sve bilo tačno.
Finagleov prvi zakon
-Ako eksperiment uspijeva, nešto je krenulo loše.
Finagleov drugi zakon
-Bez obzira kakav bio dobiveni rezultat, uvijek će se naći neko spreman da ga: a) pogrešno interpretira, b) ukrade, c) vjeruje da je dobiven prema njegovoj vlastitoj omiljenoj teoriji.
Finagleov treći zakon
-U bilo kojem skupu podataka onaj podatak koji je najočiglednije ispravan, bez ikakve potrebe za provjerom, jest greška.
Finagleov četvrti zakon
-Kad se jednom posao pokvari, svako nastojanje da to popraviš samo će pogoršati stvari.
Finagleova pravila
-Ako je sumnjivo, potrudi se da zvuči uvjerljivo.
-Pokusi bi trebali biti ponovljivi – trebali bi svi propasti na isti način.
-Ne vjeruj u čuda – osloni se na njih.
Vvingov aksiom
-Svi Finagleovi zakoni mogu se izvrdati tako da se savlada jednostavna vještina rada bez razmišljanja.
Gumpersonov zakon
-Vjerojvatnoća da se nešto dogodi u obratnoj je proporcionalnosti s poželjnošću istog.
Issavvijevi zakoni napretka:
-Većina stvari stalno ide nagore.
-Put napretka: prečica je najveća udaljenost između dvije tačke.
-Dijalektika napretka: izravna akcija stvara izravnu reakciju.
-Hod napretka: društvo je mazga a ne auto . . . potjeraš li ga prejako, ritnut će se i zbaciti svog jahača.
Soddov prvi zakon
-Kad neko pokušava nešto učiniti, on ili ona bit će u tome ometani nesvjesnom intervencijom neke druge prisutnosti (žive ili nežive). Neke se stvari, unatoč tome, ipak dovrše, budući da intervenirajuća prisutnost i sama nešto pokušava, pa je, naravno, podložna ometanju.
Soddov drugi zakon
-Prije ili kasnije mora se zbiti najgori mogući sticaj okolnosti.
Simonov zakon
-Sve što sastaviš raspadne se prije ili kasnije.
Rudinov zakon
-U krizama koje tjeraju ljude da biraju između alternativnih smjerova djelovanja, većina ljudi izabrat će onaj najgori mogući.
Ehrmanov komentar
-Stvari će otići nagore prije nego krenu nabolje.
-Ko kaže da će stvari krenuti nabolje?
Pudderov zakon
-Sve što počinje dobro, završava loše. Sve što počinje loše, završava još lošije.
Hovveov zakon
-Svako ima plan koji ne pali.
Sturgeonov zakon
-90% svega je sranje.
Beifeldovo načelo
Vjerovatnoća da mlad muškarac sretne poželjnu mladu ženu raste piramidalnom progresijom kad je on već u društvu sa: (1) svojom djevojkom, (2) svojom ženom, (3) naočitijim i bogatijim muškim prijateljem.
