Mlađe generacije preferiraju svoje filtrirane verzije nego realnu sliku sebe.
Istraživači upozoravaju da popularne aplikacije poput Snapchata i Facetunea, koje svojim korisnicima omogućavaju da filtriraju svoj izgled, možda dovode do opasnog trenda kod mlađih generacija koje preferiraju svoje filtrirane verzije nego realnu sliku sebe.
U eseju za medicinski žurnal JAMA Facial Plastic Surgery, profesori dermatologije sa Bostonskog univerziteta pisali su da je 55 posto estetskih hirurga primilo pacijente koji su tražili operativne zahvate na licu kako bi poboljšali svoj izgled u selfijima, što dokazuje da su društveni mediji i aplikacije za uređivanje fotografija postavili nedostižne standarde ljepote i podstakli fenomen koji se zove ''Snapchat dismorfija''.
List Newsweek ističe kako su ranija istraživanja pokazivala da pacijenti često pribjegavaju estetskim zahvatima kako bi oponašali izgled slavnih osoba. Međutim, zbog širenja aplikacija za društvene medije koje omogućavaju korisnicima da promijene svoje fotografije kako bi izgledali mršavije ili simetričnije, pacijenti pokušavaju sve više imitirati svoj izgled na Snapchat filterima, koji čine da nos izgleda tanje, a usne i oči veće.
Istraživači kažu da su estetske operacije korekcije nosa i lica danas najpopularnije i najzahtjevnije, ističući da su estetski hirurzi obavili 17.5 miliona operacije u 2017. godini, što je povećanje za 2 posto u odnosu na prethodnu godinu, gdje prednjače operacije povećanja grudi, liposukcije i korekcije nosa.
Američko udruženje plastičnih hirurga je objavilo da se broj ovakvih operacija povećao za skoro 200 posto od 2000. godine.
Tjelesna disformija
Newsweek navodi da prema podacima Udruženja za anksioznost i depresiju u Americi jedan od svakih 50 ljudi u SAD-u pati od poremećaja nazvanog tjelesna dismorfija. Pored predispozicije da uočavaju nedostatke u svom fizičkom izgledu, pacijenti s tjelesnom dismorfijom su često nezaposleni i žive u izolaciji. Depresija i opsesivno kompulsivni poremećaj često prate ovaj poremećaj, što povećava vjerovatnoću za javljanje misli i pokušaja samoubistva.
Rachel Simmons, specijalistkinja u oblasti razvoja liderstva, nazvala je društvene medije "otrovnim ogledalom" koje navodi mlade žene i muškarce da se porede sa svojim vršnjacima i bore da budu prihvaćeni od drugih tako što mijenjaju svoj izgled a onda pokušavaju postići istu sliku u stvarnosti kroz stalna samomotrenja svojih tijela.
Istraživači kažu da rješenje nije u operaciji, već u terapiji. Tjelesna dismorfija koju podstiču društveni mediji može se tretirati psihološkim intervencijama i lijekovima za podizanje nivoa serotonina (jednog od neurotransmitera koji igra važnu ulogu u reguliranju ljudskog raspoloženja, pa se još zove i hormon sreće.)
Izvor: Agencije
