Priču već znate. 80% Europljana želi ukidanje stalnog pomicanja sata na ljetno, odnosno zimsko računanje vremena, a EU je obećala da će i djelovati u tom smjeru. Sad se samo postavlja pitanje na koje od ta dva računanja ćemo morati trajno prijeći.
Većina anketiranih ljudi se odlučila za ono što im se čini kao bolja ideja – ljetno računanje. Je li to baš najsretnije rješenje ako se pogledaju rezultati raznih istraživanja?
Prvi problem s ljetnim računanjem vremena predstavljaju jutra, koja dulje ostaju u mraku, što je prilično izazovno za sjevernije zemlje tijekom zime. Istraživanja iz Rusije su za to vrijeme ustanovila povećan broj jutarnjih prometnih nesreća, više prijavljenog stresa kod ljudi te generalno više zdravstvenih problema.
“Ispitivanje zdravstvenih efekata svake opcije bi pomaknulo vagu prema zimskom računanju”, tvrdi Timo Partonen, profesor u finskom Nacionalnom institutu za zdravlje. “Više studija pokazuje kako su svjetlija jutra tijekom godine bolja opcija. Isto tako, istraživanja koja su proučavala unutarnje tjelesne satove imaju slične zaključke”, pojasnio je.
Zanimljiv je podatak da bi jedan dodatni sat svjetla zimi donio u Velikoj Britaniji uštede od oko 485 milijuna funti, jer bi se koristilo manje električne energije i manje grijanja stanova. To odmah povlači za sobom i umanjenje negativnog efekta emisije štetnih plinova.
Od ljetnog računanja vremena bi profitirao zasigurno turizam. Britanci su saznali kako za danjeg svjetla ljudi češće posjećuju turističke atrakcije i restorane, i to najčešće poslije posla.
Hendrik Wolff s washingtonskog sveučilišta podsjeća na istraživanja koja su pokazala da se tijekom ljetnog računanja vremena povećaju vanjske aktivnosti, poput rekreacije, što je bolje od sjedećih aktivnosti kao što su igranje igrica i gledanje televizije.
Izvor: geek.hr
