Naučnici iznenađeni: Intenzivan lov na nosoroge uticao je na njihovu genetiku

 Foto: Nicole Wreyford

Naučnici strahuju da bi ove promjene mogle dodatno naštetiti opstanku nosoroga.

Rogovi nosoroga svih vrsta postupno su se skratili i suzili u posljednjih sto godina, a uzrok tome isključivo je čovjek, odnosno lov, utvrdili su naučnici.

Nosorozi su ranije bili trofejni ulov, a od 2007. u porastu je krivolov zbog toga što se u tradicionalnoj azijskoj medicini koriste njihovi rogovi.

Rezultati istraživanja stručnjaka s Cambridgea, objavljeni u časopisu People And Nature, temelje se na analizama fotografija nosoroga u posljednjih 140 godina.

Naučnici

vjeruju da učestali lov na nosoroge s većim rogovima znači da su preživjeli oni s manje impresivnim rogovima, a oni sada svoje genetske karakteristike prenose novim generacijama.

Nosorozi su vjerojatno najteži za istraživanje u prirodoslovlju zbog sigurnosnih razloga. I zato smo zbilja uzbuđeni što smo mogli pomoću fotografija dokazati da su im se rogovi s vremenom smanjili, kazao je Oscar Wilson, glavni autor istraživanja.

Nosorozi su rogove razvili s razlogom, neke vrste da dohvate hranu, druge da se obrane od predatora, pa smatramo da bi život s manjim rogovima mogao naštetiti njihovu opstanku, rekao je.

Naučnici su izmjerili rogove 80 nosoroga, fotografisanih od 1886. do 2018. godine. Radilo se o pet vrsta nosoroga - bijelom, crnom, indijskom, javanskom i sumatranskom.

Proučavali su fotografije nosoroga koje su ubili lovci, uključujući poznatu fotografiju iz 1911. bivšega američkog predsjednika Theodorea Roosevelta iznad crnog nosoroga kojeg je upravo bio usmrtio.

Naučnici su mjerili i ostale dijelove tijela nosoroga kako bi se dužina roga mogla tačno izmjeriti u proporciji s veličinom tijela.

Nosorozi su ugrožena vrsta. Danas ih je u divljini oko 30.000, a početkom 20. vijeka bilo ih je pola miliona. A tri vrste među njima - crni, javanski i sumatranski - na popisu su kritično ugroženih vrsta.

Agencije