Identifikovan novi podtip depresije koji možda zahvaća i više od četvrtine svih pacijenata koji pate od te bolesti
Foto: Unsplash
Novo istraživanje otkrilo je da čak četvrtina pacijenata koja pati od depresije ima zapravo posve novi podtip tog poremećaja.
Naučnici sa Univerziteta Stanford identifikovali su novu podvrstu depresije koja bi mogla uticati na čak četvrtinu svih pacijenata s velikim depresivnim poremećajem (Major depression disorder ili MDD), prema istraživnaju objavljenom u časopisu JAMA Network Open.
Rezultati spomenute studije pomažu objasniti zašto najpopularniji lijekovi za liječenje depresije nisu uvijek učinkoviti. Naučnici su ovaj novoidentifikovani podtip depresije označili kao 'kognitivni podtip', koji je jedinstven od ostalih predloženih podtipova zbog svojih kognitivnih nedostataka u pažnji, pamćenju i samokontroli. Ti simptomi često traju čak i kada su pacijentima propisani antidepresivi koji djeluju na serotonin.
U nasumičnom kliničkom ispitivanju koje je uključivalo preko 700 odraslih osoba, naučnici sa Stanforda otkrili su da je 27 posto pacijenata s MDD-om lošije obavljalo kognitivne zadatke i imalo lošiji odgovor na standardne lijekove, piše u studiji. Ako se ovaj postotak odnosi na stanovništvo SAD-a, to sugeriše da bi otprilike 5,7 miliona pacijenata samo u SAD-u moglo imati ovu verziju depresije.
Bihevioristička naučnica Laura Hack i njene kolege tvrde da su hitno potrebni ciljaniji tretmani za depresiju kako bi se riješio problem te značajne manjine pacijenata. "Za znatnu manjinu pacijenata s depresijom potrebno je poboljšati kogniciju kako bi se poboljšalo opšte depresivno raspoloženje i funkcija", ističu autori studije.
Pad kognitivnih funkcija nije samo posljedica depresije
Studija sugeriše da taj novoidentifikovani kognitivni podtip predstavlja prvi klinički djelotvoran kognitivni biotip depresije. To pokazuje da pad kognitivnih funkcija nije samo posljedica depresije, već bi mogao pridonijeti i njenom razvoju.
Studije oslikavanja provedene tokom istraživanja otkrile su da pacijenti s navedenim kognitivnim podtipom pokazuju smanjenu aktivaciju u prefrontalnom korteksu i cerebralnom korteksu, regijama povezanim s izvršnim funkcijama poput planiranja, postavljanja ciljeva i kontinuirane pažnje. Utvrđeno je da je opseg kognitivnog oštećenja povezan s ozbiljnošću simptoma depresije i odgovorom na njeno liječenje.
Ova je studija ključna jer psihijatri imaju malo alata za mjerenje depresije koji bi im pomogli u donošenju odluka o liječenju, objašnjava Hack. Nedostatak učinkovitih alata za mjerenje često dovodi do procesa pokušaja i grešaka u propisivanju lijekova, što može pogoršati patnju pacijenata i povećati rizik od suicidalnih misli.
Potrebna promjena u pristupima liječenju depresije
Naučnici naglašavaju potrebu za daljnjim istraživanjem kako bi se utvrdilo mogu li se rezultati primijeniti na druge antidepresive i metode liječenja. Nadaju se da će njihova studija doprinijeti promjeni u pristupima liječenju depresije, priznajući heterogenost stanja i važnost ciljanja na kognitivna oštećenja.
Identifikacija kognitivnog podtipa depresije naglašava nužnost poboljšanja kognicije kako bi se poboljšalo opšte raspoloženje i funkcionisanje značajnog dijela pacijenata s depresijom. Autori studije naglašavaju važnost razvoja više ciljanih tretmana koji se bave kognitivnim nedostacima povezanim s ovom podvrstom.
Izvor: Science Alert
