Nasilje nad ženama i djecom je sastavni dio tradicionalne porodice?

Foto: BHRT

Nacrt Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, kojim je proširena definicija nasilja prema ženama i definisan femicid kao lišenje života, je povučen iz procedure jer je Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske odustalo od njega, bez ikakvog obrazloženja.

 Saopštenje

Očigledno da poražavajuća crna statistika nije bila dovoljna da vlasti Republike Srpske uvide potrebu donošenja ovog Zakona i da unaprijede zaštitu od nasilja u porodici i nasilju prema ženama. Prema zvaničnim podacima o stopi kriminaliteta u Republici Srpskoj, nasilje u porodici, prema prijavljenom broju slučajeva je na prvom mjestu. Prosječan broj prijava na mjesečnom nivou za 2023. godinu je 100, a broj žrtava znatno veći. Prošle godine u BiH je ubijeno deset žena uz sedam pokušaja ubistava. Tokom poslednje dvije i po godine skoro 1.500 žena i djece zbrinuto je u sigurnim kućama širom BiH. Broj izrečenih mjera za zaštitu žrtava je 10% od ukupnog broja prijava, a procesuira se samo 35% slučajeva. Žene i djeca su predominantne žrtve i taj broj se iz godine u godinu povećava, a načini femicida bivaju sve brutalniji i učestaliji.

Da je ovaj Zakon izglasan, unaprijedio bi se postupak izricanja hitnih mjera zaštite, omogućio bi ženama koje su izložene nasilju da na vlastiti zahtjev budu smještene u sigurnu kuću i dobiju senzibilisanu podršku u oporavku. Takođe, omogućio bi ženama koje su žrtve da budu na njima razumljiv način informisane od institucija koje su prepoznate kao subjekti zaštite.

Međutim, više od 20 desničarskih, populističkih i klerikalnih organizacija se zalažu za tradicionalne vrijednosti, uz javnu podršku predsjednika i premijera Republike Srpske i političkih stranaka koje imaju većinu u Skupštini Republike Srpske, unazad mjesecima su zahtjevali da se ovaj Zakon povuče iz daljnje procedure. Njihovo obrazloženje se zasniva na neutemeljenim tezama da zakon ugrožava tradicionalnu porodicu, te uvodi takozvanu LGBTIQ+ i rodnu ideologiju u zakonsku regulativu. 

Da li to znači da je nasilje nad ženama i djecom sastavni dio tradicionalne porodice? Kako vlasti Republike Srpske opravdavaju povlačenje Zakona iz procedure kada sve veći broj žena doživljava nasilje u porodici i kada je sve više žena ubijeno samo zato što su žene.

Više od 300 organizacija civilnog društva, inicijativa, fondacija, mreža, pojedinaca i pojedinki, zahtjeva od Ministarstva porodice, omladine i sporta Republike Srpske javno obrazloženje za povlačenje Nacrta Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama.

Bez obzira što je odložena mogućnost unapređenja zakonodavnog okvira, u cilju obezbjeđenja što adekvatnije zaštite žena i djece od nasilja, apelujemo na sve subjekte zaštite koji su kao takvi prepoznati u važećem Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, da dosljedno i odgovorno nastave sa primjenom postojećih odredbi.

Potpisnice saopštenja:

Organizacije, inicijative i fondacije:

1. Fondacija Lara, Bijeljina
2. Sarajevski otvoreni centar
3. Fondacija Udružene žene
4. Helsinški parlament građana Banja Luka
5. BASOC
6. Project Genesis
7. DON, Prijedor
8. UG Srce na dlanu
9. eTrafika
10. Radnička solidarnost BiH
11. Transparency International u BiH
12. UNSA Geto
13. KVART Prijedor
14. Inicijativa Građanke za ustavne promjene – 36 članica i pojedinki iz BiH
15. Fondacija CURE
16. Kuća ljudskih prava Banja Luka
17. Mreža mira – 260 organizacija iz BiH
18. Vive žene, Zenica
19. NVO Udruženje građanki Grahovo
20. Inicijativa Građanki/a Mostar
21. Ured Trag fondacija u BiH
22. Udruženje „Novi put“
23. Udruge PRAVI PUT
24. Banjalučki centar za ljudska prava
25. UG Oštra nula
26. Nera, Konjic
27. Udruženje Forma F, Mostar
28. Zdravo da ste, Banja Luka

Pojedinci/e:

1. Rubina Čengić, aktivistkinja i novinarka
2. Bojana Mijić, aktivistkinja
3. Srđan Puhalo, psiholog i istraživač
4. Danijela Majstorović, aktivistkinja, Univerzitet u Banjaluci
5. Murisa Marić, aktivistkinja
6. Besima Borić, aktivistkinja i političarka
7. Đulija Aćimović, aktivistkinja
8. Jadranka Miličević, aktivistkinja
9. Azra Okić, političarka
10. Maida Zagorac, aktivistkinja
11. Esma Drkenda, aktivistkinja
12. Erduan Katana, aktivista i novinar
13. Gordana Katana, aktivistkinja I novinarka
14. Tamara Miščević, aktivistkinja
15. Nemanja Tubonjić, aktivista
16. Milica Pralica, aktivistkinja
17. Jasna Bakšić-Muftić, Univerzitet u Sarajevu
18. Zlatiborka Popov Momčinović, Univerzitet u Istočnom Sarajevu
19. Amila Ždralović, Univerzitet u Sarajevu
20. Milkica Milojević, novinarka i aktivistkinja
21. Tanja Boromisa, aktivistkinja