Državljani BiH u Hrvatskoj imaju registrovane 638 jahte i brodice, dok u Crnoj Gori posjeduju dvije jahte, a stručnjaci iz ove oblasti ističu da BiH nema uspostavljene marine ili luke za ova plovila pa sav prihod od njihovog smještaja odlazi komšijama.
Ivana Škarić, portparol Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u Hrvatskoj, kaže da u Hrvatskoj ima nekoliko državljana BiH koji posjeduju jahte u ovoj zemlji.
"U Hrvatskoj šest vlasnika iz BiH posjeduje jahtu, dok brodice u Hrvatskoj posjeduju 632 vlasnika iz BiH", rekla je Škarićeva za "Nezavisne".
Škarićeva je dodala da nisu ovlašteni davati podatke o vlasnicima ovih plovila.
U Odjeljenju registra jahti u Upravi pomorske sigurnosti Crne Gore kažu da su u njihovom registru upisana dva državljanina BiH koji posjeduju jahtu u ovoj zemlji.
Izet Bajrambašić, predsjednik Pomorskog društva u BiH, koje djeluje kao udruženje građana, kaže da je glavni razlog što naši građani imaju registrovane brodice i jahte u Hrvatskoj taj što u BiH nema uspostavljena luka ili marina.
"Mi u Neumu ne možemo da uspostavimo marinu ili luku te bilo šta drugo, čak ne možemo uspostaviti ni granični pomorski prelaz jer lokalna zajednica u Neumu neće da za to da urbanističku saglasnost", rekao je Bajrambašić.
On kaže da bi uspostavljanjem marine u Neumu bilo i više građana koji bi registrovali svoja plovila u Neumu.
"Od toga bi veliku korist imali i Neum i BiH jer bismo na taj način mi mogli naplaćivati takse, registracije i tako dalje. U Neumu ima nešto malo registrovanih brodica, ali to je izuzetno malo, te što se tiče jahti i većih plovila od kojih pristižu veći prihodi i zarade za državu - njih nema", kaže Bajrambašić.
Ističe da nema izgrađene marine u BiH zbog odnosa Hrvatske prema moru BiH.
"Hrvatska je svojim pomorskim zakonima proglasila suverenitet na pomorskoj teritoriji BiH, uglavnom je politika razlog zbog čega se ne može uspostaviti marina te se u Neumu jednostavno ne slažu s takvom izgradnjom", ističe Bajrambašić za "Nezavisne".
Ševal Kovačević, član Pomorskog društva BiH, ističe da Hrvatska kao država koristi izuzetno povoljne uslove za nju, jer su narodi u BiH posvađani zbog politike, tako da naša obala leži ni za šta, pa smo ostali bez ičega te, dodaje, i naši državljani masovno svoje jahte i brodice registruju u Hrvatskoj.
"Imamo jednu komplikovanu situaciju, nikada nije ni ratifikovana granica u Neumu zbog politike. Urađena je i jedna studija koju je platila španska vlada za ispitivanje obale u neumskom kanalu, gdje su dati svi preduslovi da se može napraviti jedna marina za brodice do 15 metara, ali je to zaustavila hrvatska politika prije desetak godina. Što se tiče drugog dijela Malostonskog zaliva, gdje BiH ima polovinu, tu bi mogla biti napravljena luka, izgradnja nije problem, jer postoje investicioni fondovi koji bi to finansirali, međutim mi grcamo u politici", naglasio je Kovačević.
Kako smo provjerili u jednoj od marina u Hrvatskoj, cijene usluge vezova zavise od vrste paketa koji se odabere za plovilo, kao i od dužine i širine plovila.
U Brčkom ljeti sve više čamaca
Mladen Rogić, kapetan Kapetanije Brčko distrikta, kaže da je u evidenciju čamaca koje vodi Kapetanija trenutno upisano 537 plovila te da se uglavnom radi o čamcima koji su namijenjeni za sport, razonodu i rekreaciju.
Rogić je za Radio Brčko naveo da je naročito u ljetnom periodu povećano inetresovanje za upis čamaca u registar te da mnogi nisu upoznati šta je sve potrebno od dokumentacije kako bi se ta procedura obavila.
Cijene registracije plovila u Brčko distriktu se kreću od 80 do 200 KM i prije svega zavise od dužine plovila.
