fbpx

amazonijajpg

Više od 10.000 vrsta biljaka i životinja u velikom je riziku od izumiranja zbog uništavanja amazonske prašume, od koje je 35 posto već iskrčeno ili jako oštećeno, prema nacrtu prijelomnog naučnog izvještaja.

Izvještaj koji je izradio Naučno vijeće za Amazoniju (SPA) obuhvata istraživanje 200 naučnika iz cijeloga svijeta o najvećoj prašumi na svijetu.

To je do danas najdetaljnija procjena stanja šume i jasno pokazuje vitalnu ulogu koju Amazonija ima u globalnoj klimi i duboke rizike s kojima se suočava, prenosi Hina.

Presudno je za manje od deset godina smanjiti krčenja šuma i uništavanje na nulu, navodi se u izvještaju i poziva na masovnu obnovu već uništenih područja.

Prašuma je vitalni bedem protiv klimatskih promjena zbog ugljika koji apsorbira i zbog onoga koji skladišti.

Prema izvještaju, tlo i vegetacija Amazonije drže gotovo 200 milijardi tona ugljika, više od pet puta više od ukupne svjetske godišnje emisije ugljen-dioksida.

Kontinuirano uništavanje uzrokovano ljudskim upletanjem u Amazoniju dovodi više od 8.000 endemskih biljaka i 2.300 životinja u veliki rizik od izumiranja, dodaje se u izvještaju.

Nauka pokazuje da se ljudi suočavaju s potencijalno nepovratnim i katastrofalnim rizicima zbog više kriza, uključujući klimatske promjene i pad biološke raznolikosti, rekla je profesorica Mercedes Bustamante sa Univerziteta u Braziliji, a objavila SPA.

“Malo je mogućnosti za promjenu ove putanje. Sudbina Amazonije ključna je za rješenje globalnih kriza”, dodala je.

Povećano krčenje šuma

U Brazilu se krčenje šuma povećalo od kako je desničarski predsjednik Jair Bolsonaro preuzeo dužnost 2019. godine, dosegnuvši prošlogodišnji najviši nivo u 12 godina i izazvavši negodovanje stranih vlada i međunarodne javnosti.

Bolsonaro je poticao rudarstvo i poljoprivredu u zaštićenim područjima Amazonije i oslabio agencije za zaštitu okoliša, što je, prema ekolozima i naučnicima, direktno rezultiralo porastom razaranja.

Susjedna Kolumbija nedavno je izvijestila da je krčenje šuma poraslo osam posto u 2020. u odnosu na prethodnu godinu, a gotovo 64 posto razaranja dogodilo se u toj regiji Amazonije.

Prema njegovoj izvornoj veličini, u 18 posto bazena Amazonije već su šume iskrčene, prema izvještaju – uglavnom za poljoprivredu i ilegalnu drvnu građu, a još 17 posto je jako oštećeno.

Uništavanje može ugroziti samu sposobnost kišne šume da funkcionira kao spremnik ugljika, s potencijalno pogubnim rezultatima za globalne klimatske promjene.

Zasebna studija objavljena u časopisu Nature u srijedu pokazala je da neki dijelovi Amazonije emitiraju više ugljika nego što apsorbiraju, na temelju mjerenja ugljen-dioksida i ugljen-monoksida uzetih iznad prašume između 2010. i 2018. godine.

Vodeća autorica Luciana Gatti, naučnica iz brazilske agencije za istraživanje svemira Inpe, sugerira da povećane emisije ugljika u jugoistočnoj Amazoniji – gdje je krčenje šuma žestoko – nisu samo rezultat požara i direktnog uništenja, već i porasta ugibanja drveća, jer suše i više temperature postaju sve češće.

Izvor: Agencije

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Septembar 2021
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3