fbpx

Bunski kanali

Jedinstveni prirodni fenomen, Bunski kanali, desetak kilometara južno od Mostara, još uvijek su potencijalni „plijen“ investitora koji bi, ne mareći za posljedice, na tom mjestu gradili minihidrocentrale.

Bio bi to neviđeni zločin, saglasni su aktivisti koji se godinama bore za zaštitu ove prirodne ljepote, a saglasiće se s njima i svi koji bar jednom posjete ovaj biser prirode.

Oliver Arapović iz udruženja „Majski cvijet“ koje već osam godina vodi pravnu bitku za očuvanje ovog prirodnog bisera, kaže da bitka tek predstoji.

"Investitor je podnio zahtjev i ostao je pri svom zahtjevu u Ministarstvu okoliša i turizma za prethodnu vodnu saglasnost, to je sve u proceduri. Mi smo u samom početku borbe koja tek predstoji. Ovo je zaštićeno područje po više kategorija. U Zavodu za zaštitu spomenika prirode ovo je zaštićeno područje druge i treće kategorije. Ovdje ribe imaju svoj migratorni put kojim idu godina u svoju matičnu rijeku Bunu i u gornji tok rijeke Neretve. Gradnjom te dvije mini hidroelektrane one više ne bi imale tu mogućnost“, kaže Arapović.

Problem, kako ističe, više nije ni na entitetskom ni na Kantonalnom nivou vlasti gdje se ovo područje tretira kao zaštićeno. Problem je kako kaže, nakaradni urbanistički plan grada Mostara koji je usvojen 2012. godine.

„Tražimo od grada Mostara da izbaci i promijeni urbanistički plan, onaj njegov dio koji se odnosi na ovo područje. Tražimo da samo prepišu ono što je propisano na nivou Federacije BiH i na nivou kantona“, ističe Arapović.

Nažalost, razumijevanja je najmanje, tamo gdje bi ga najviše trebalo biti – u samom gradu Mostaru.

Aktuelnom gradonačelniku Mostara, Mariju Kordiću, su iz udruge Majski cvijet prije više od tri mjeseca uputili zahtjev za prijem. Odgovor do danas nisu dobili.

Bunski kanali su zapravo mjesto gdje rijeka Neretva teče uskim prirodnim kamenitim kanalom, na mjestu gdje se u nju ulijeva njena lijeva pritoka Buna. Zahvaljući jedinstvenoj konfiguraciji terena ulijevajući se u Neretvu, Buna stvara dugi niz vodopada, što predstavlja poseban fenomen.
Bunski kanali i okolno područje bogati su raznolikim biljnim i životinjskim svijetom, među kojima je više endemskih vrsta.

Sama rijeka Buna izvire nekoliko kilometara dalje u mjestu Blagaj. Vrelo Bune u Blagaju je izvor sa najvećim kapacitetom u Evropi.

Buna, Bunica, Bregava i Trebižat, prestavljaju četiri pritoke donjeg toka Neretve, koje se s pravom zovu njenim žilama kucavicama.
Sve ove rijeke su, u manjoj ili većoj mjeri, ugrožene nekontrolisanom željom raznih investitora da ukrote ove prirodne ljepote u turbine minihidroelektrana koje samo pojedincima donose korist, a svima ostalima nesagledivu štetu.

MHE DO

MHE Do na rijeci Bregavi

Građane opština Berkovići i Stolac niko nije pitao kada je na jedinoj rijeci u te dvije opštine sagrađena minihidroelektrana, na samoj granici opština i entiteta. Bregava je svedena u cijev, okolina devastirana, a da se niko tome nije ni usprotivio.

Tako je na samom izvorištu Trebižata, desne pritoke Neretve, koja se u tom dijelu zove Tihaljina, Elektroprivreda HZ HB u blizini Gruda sagradila Hidroelektranu Peć - Mlini.

Centrala, kako tvrde lokalni ekoaktivisti, „Čuvari rijeka“, Stanko Zlopaša i Zlatko Grizelj, ne bi predstavljala toliki problem kada bi se voda iz akumulacije koristila samo prilikom velikog vodostaja – u zimskom i jesenjem periodu.

„Ako bi centrala radila u periodu kada postoje viškovi vode to ne bi predstavljalo veliki problem za floru i faunu. Međutim, na ovaj način živi svijet je ozbiljno ugrožen“, kaže Grizelj.
On ističe i da dodatni problem predstavlja pogrešan proces poribljavanja akumulacije. „Poribljavaju rijeku invazivnim vrstama ribe, kao što su štuka i grgeč čime je ozbiljno ugrožena mekousna pastrmaka“, upozorava on.

„Čuvare rijeka“, ipak, najviše brinu najave o izgradnji još šest minihidrolektrana na hercegovačkim rijekama, čime bi, bez sumnje, dolina Neretve i Hercegovina pretrpila nesagledive štete, a korist imali smo pojedinci. Ipak odlučni su da se do kraja bore protv takvih ataka na prirodne ljepote i potencijale ovih rijeka.

HE Pec Mlini

HE Peć-Mlini

Rijeke žile kucavice Neretve, ali i prijetnje koje su se nad njih nadvile imali smo mogućnost nedavno upoznati i razgovarati sa njihovim čuvarima, zahvaljući Centru za životnu sredinu iz Banjaluke.

Centar za životnu sredinu je u okviru projekta "Koraci za zaštiti pritoka Neretve: Buna, Bunica, Bregava i Trebižat" organizovao posjetu novinara i fotografa ovim rijekama. Projekat finansira Critical Ecosystem Partnership Fund i ima za cilj da se kroz kombinaciju naučnoistraživačkog rada, promocije i zagovaranja postigne zaštita i održiva upotreba navedenih pritoka Neretve.
Cilj medijske ture bio je promocija značaja pritoka Neretve, njihovog potencijala za turizam, avanturističke i sportske aktivnosti, ali i skretanje pažnje na prijetnje koje ugrožavaju ove rijeke.

Impuls

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Da - 30.8%
Ne - 69.2%

Ukupno glasova: 13
Glasanje u ovoj anketi je završeno
Da - 40%
Ne - 60%

Ukupno glasova: 5
Glasanje u ovoj anketi je završeno
Državni nivo - 28.6%
Entitetski nivo - 0%
Lokalni nivo - 0%
Građani - 7.1%
Sve od navedenog - 64.3%

Ukupno glasova: 14
Glasanje u ovoj anketi je završeno

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Juli 2021
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
28 29 30 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31 1