fbpx

Sava River Green Ring 1024x768

 Foto: CZZS

U sklopu Sava Parks mreže, mreže koja obuhvata 23 organizacije koje se bave zaštitom prirode u četiri zemlje sliva rijeke Save, provodi se niz aktivnosti kojima je cilj očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti rijeke Save, njenih plavnih područja, biodiverziteta, ekološkog integriteta i kulturnog naslijeđa, ističu u Centru za životnu sredinu povodom 1. juna, Međunarodnog dana rijeke Save. Takođe, ova mreža posebnu važnost daje i unaprijeđenju kvaliteta regionalne saradnje koja u konačnici utiče na bolji status vode i vodenih ekosistema.

«U sklopu navedene mreže Centar za životnu sredinu nastavlja da provodi aktivnosti uz rijeku Savu u Bosni i Hercegovini, od kojih je navažnije spomenuti zaštitu područja i spriječavanje širenja invazivnih stranih vrsta biljaka koje prijete da unište ove vrijedne ekosisteme i koje predstavljaju drugi najveći uzročnik gubitka biodiverziteta u svijetu. Ove aktivnosti se provode kroz projekat Sava TIES koji uz Centar za životnu sredinu realizuju i mnogo drugi partneri u slivu rijeke Save», ističe Iva Miljević, koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu.

Sava je najveća rijeka u Bosni i Hercegovini i treća po družini pritoka Dunava. Od velikog je značaja za dunavski riječni bazen zbog svoje izvanredne biološke i pejzažne raznovrsnosti. Prisutne prijetnje rijeci Savi se uglavnom vežu za organsko zagađenje, otpadne vode iz industrije, komunalnih i poljoprivrednih izvora, kao i zagađenje nutrijentima koje je uglavnom uzrokovano poljoprivredom i utiče na eutrofikaciju stajaćih voda. Uz to, sve veći pritisak na rijeke u smislu hidro-morfoloških promjena negativno utiče na plavne doline rijeke Save jer ih odsjecaju od rijeke.

Postojeća plavna područja i močvare dio su prirodnog sistema kontrole poplava i igrale su ključnu ulogu u tradicionalnoj regulaciji fluktuacija voda.

Nadležni trebaju uzeti u obzir veliki potencijal mjera prirodnih retenzija vode na ovom području, jer još uvijek postoje velike neurbanizovane površine koje mogu biti korištene upravo kao prirodne retenzije, na mnogostruku korist. Povećanje površine plavnih područja može povećati broj i veličinu močvarnih staništa u regiji, što zauzvrat može donijeti dodatne koristi zaštiti prirode, turizmu i aktivnostima lokalne ekonomije, a takođe može obrnuti procese nestajanja određenih važnih i osjetljivih ekosistema.

«Danas kada su nam rijeke pod sve većim pritiskom, važno je da se što češće naglašavamo njihovu važnost za naš opstanak, ali i prijetnje koje nam predstoje u slučajevima kada se neodgovorno odnosimo prema našim prirodnim resursima. U maju mjesecu smo bili svjedoci poplava koje na našu sreću nisu bile razmjera kao one iz 2014. godine. Poplave i posljedice poplava danas su sve češće i rasprostranjenije te naseljena područja u blizini rijeka bivaju izloženija riziku. Ne treba zaboraviti da je očekivano da je izloženost poplavama u porastu i da poplave neće biti lako predvidljive zvog uticaja klimatskih promena koje već sada dolaze naglo i bez upozorenja», upozoravaju iz Centra za životnu sredinu.

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Septembar 2019
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6