fbpx

Jato riba 4 640x426

Životinjski svijet podmorja sjevernog Jadrana posljednjih se godina drastično mijenja, ekoustav tog mora, koje je donedavno funkcioniralo kao “mali Atlantik”, ozbiljno je ugrožen, a ribari su tek kotačić u mehanizmu odgovornosti za takvu situaciju.

Zaključak je to razgovora s morskim biologom Nevenom Ivešom, asistentom na Odjelu za prirodne i zdravstvene studije Sveučilišta “Juraj Dobrila” u Puli, koji se tom problematikom bavi posljednjih pet-šest godina.

– Pogrešno je što su prsti uvijek upereni u ribare i ribolov kao ‘problematičnu djelatnost’. Ljudi ne uzimaju u obzir sve ostalo što itekako negativno utječe, a ribari su samo oni koji trpe najveće posljedice jer su direktno vezani uz more. Ovdje se radi o kumulativnom učinku raznoraznih efekata koji nisu dovoljno istraženi pa se ne može reći koji ima najveći negativni utjecaj na okoliš.

Tu je sve pomiješano: klimatske promjene i politika, apartmanizacija, urbanizacija, loš tretman otpadnih voda, otpad, sidrenje u uvalama… Naravno, problem su i ribarski kapaciteti susjedne Italije. Uglavnom, puno je tu faktora i treba sagledati cjelovitiju sliku od toga da se kaže: ‘Ah, ribar je kriv jer je kočario, jer vuče panulu gdje treba i gdje ne treba’ i slično – kaže Iveša za Jutarnji list.

Klimatske su promjene, dodaje, jedan od glavnih čimbenika koji utječu na globalne promjene u distribuciji morske biote.

– Zbog povećanja temperature mora dolazi do velikih seoba nekih organizama na nova područja.

Ribe koje vole toplije more dolaze na sjeverni Jadran koji je vrlo specifičan ekosustav. U znanstvenoj literaturi uspoređuju ga s Atlantskim oceanom, s obzirom na dubine i bogatstvo hranjivih tvari. Novopridošle vrste utječu na prirodnu ravnotežu sjevernog Jadrana – objašnjava pulski morski biolog.

Iveša se u svojim istraživanjima fokusirao na termofilne vrste riba.

– To su južnjačke vrste koje su autohtone, doduše, i za Jadran, ali su bile fokusirane na njegov južni dio. Sad se, kako se zagrijava sjeverni dio, one polako sele. Kako su izrazito agresivne i brze, preuzimaju dominaciju – ističe Iveša.

Jato riba strijelka

Najočitiji je primjer, prema njegovim riječima, riba strijelka.

– Ona je jedna od najkarizmatičnijih vrsta jer se najčešće spominje u literaturi i najviše ju se, zapravo, i lovi.

Najagresivnija je i ubija drugu ribu ne samo zbog hrane, nego, ajmo reći, i zbog ‘obijesti’. Ustanovljeno je da ulazi čak i u kaveze brancina i orada te ubija ribu koju na kraju niti ne pojede – kaže Iveša, dodajući da je strijelka najveća konkurencija brancinu.

Ta se riba gospodarski, doduše, iskorištava, ali ljudi su, kaže Iveša, na sjevernom Jadranu prema njoj skeptični.

Jutarnji list

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Septembar 2019
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6