fbpx

okean epa

Zbog povećanja emisije CO2 mijenja se kiselost okeana, što dovodi u opasnost opstanak mnogobrojnih vrsta flore i faune.

Zbog emisije ugljičnog dioksida nivo stakleničkih plinova sve je viši. Okeani, koji tu emisiju apsorbuju, sve su kiseliji, što sve pogubnije utječe na morske ekosisteme i riblje resurse, tvrde autori izvještaja objavljenog pod nazivom "Biološki utjecaji na acidifikaciju okeana" (BIOACID).

Rezultati osmogodišnjeg istraživanja na kojem je radilo 250 naučnika pokazali su da kiselost mora i okeana naročito negativno utječe na podmladak morske faune.

Broj mladih životinjskih vrsta mogao bi se smanjiti na četvrtinu u odnosu na sadašnji. Neki su stručnjaci još pesimističniji i predviđaju smanjenje na dvanaestinu.

Brošura u kojoj su sumirani glavni zaključci predstavit će se na godišnjoj konferenciji UN-a o klimatskim promjenama, koja će se održati u Bonnu od 6. do 17. novembra.

Autori projekta BIOACID tvrde da će neke životinjske vrste isprva imati direktne koristi od hemijskih promjena (alge koje ugljični dioksid koriste za fotosintezu), no čak će i one u konačnici biti indirektno pogođene promjenama u čitavom lancu ishrane.

Globalno zatopljenje

Naučnici tvrde i da će na pogoršanje promjena uzrokovanih zakiseljavanjem utjecati i klimatske promjene, zagađenost, razvoj obalnih gradova, pretjerani izlov ribe i poljoprivredna gnojiva.

Ističu da se acidifikacija događa na vrhuncu globalnog zatopljenja, zbog čega je ljudski rod u dvostrukoj nevolji. Kombinacija ovih dvaju faktora mogla bi biti najkritičniji ekološki i ekonomski izazov stoljeća.

Okeani apsorbuju četvrtinu emisije stakleničkih plinova, a još se četvrtina usisa u biosferu, što prirodno ograničava nivo stakleničkih plinova u atmosferi. CO2, međutim, u atmosferi ostaje stotinama godina, a u okeanima i duže.

Plinovi pohranjeni u okeanima imaju dugoročne posljedice jer veća koncentracija CO2 povećava kiselost, što mijenja morski ekosistem.

Svjetski okeani svakodnevno apsorbuju četiri kilograma CO2 po osobi, a postojeći nivo kiselosti okeana "bez presedana je u 300 miliona godina", upozoravaju naučnici.

CO2 iz fosilnih goriva rastvara se u morskoj vodi, proizvodeći ugljičnu kiselinu, zbog čega se pH faktor vode smanjuje.

Ugrožen život u okeanima

Od početka industrijske revolucije prosječna pH vrijednost globalne površine okeana pala je s 8,2 na 8,1, što znači da je kiselost povećana za blizu 26 posto.

"Acidifikacija utječe na život svih stanovnika mora, ali u različitoj mjeri", rekao je za BBC voditelj studije, prof. Ulf Riebesell iz Centra za istraživanje okeana GEOMAR Helmholtz, upozorivši da će negativan utjecaj snažnije osjetiti morske životinje u njihovoj ranijoj životnoj fazi.

"Čak i ako morski organizmi nisu direktno pogođeni zakiseljavanjem, ono će na njih indirektno utjecati preko promjene staništa ili izmjena u hranidbenoj mreži", kaže prof. Riebesell te dodaje: "Već je ugrožen podmladak atlantskog bakalara, moskog leptira, plave dagnje, morske zvijezde i morskog ježa, životinja koje naseljavaju Atlantski okean."

Stručnjakinja za zakiseljavanje okeana iz britanske laboratorije Plymouth Marine dr. Carol Turley kaže da je istraživanje BIOACID-a izuzetno važno.

"Ono doprinosi značajnom uvidu u posljedice koje zakiseljavanje okeana može imati na velik broj morskih organizama, od mikroba do ribljih vrsta. Glavna tema ovogodišnje konferencije UN-a o klimatskim promjenama u Bonnu bit će upravo okeani i njihovi ekosistemi, što je vrlo značajno jer će ti poremećaji utjecati i na život čovjeka na našoj planeti", rekla je dr. Turley.

Izvor: Agencije

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Septembar 2019
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6