fbpx

divlja mačka ris

Euroazijski ris najveća je mačka u Europi i najveća od četiriju vrsta risa. Ris živi na područjima od zapadne Europe do središnje Azije i može ga se naći u svim klimatskim zonama. Ipak, tijekom nekoliko posljednjih stoljeća njegova je rasprostranjenost smanjena i preostalo je nekoliko populacija od kojih su one veće u baltičkim i skandinavskim zemljama.

Mužjaci su veći od ženki i uglavnom teže 20 kg, ali mogu težiti i 40 kg. Ženke obično teže između 8 i 21 kg. Prosječne visine 70 cm u grebenu, ris je oko tri puta veći od domaće mačke. S obzirom na svoju veličinu, ris ima razmjerno dugačke noge s gustim krznom i velikim šapama koje tijekom zime služe kao krplje – omogućuju risu da se slobodno kreće kroz duboki snijeg. Poput domaće mačke i ris može uvući pandže kad hoda, na taj način zadržavajući oštrinu pandži. Tipično mačja okrugla glava s kratkom njuškom i prepoznatljivim ušima s crnim čupercima. Još jedna prepoznatljiva značajka je kratki rep crnog vrha.

Tijekom ljeta krzno je kratko i crvenkasto ili smeđe, ali tijekom zime ris dobiva gusto, dugo i svilenkasto krzno sivkaste boje. Prsa, trbuh i unutarnja strana nogu prekriveni su bijelim krznom.

Boja krzna može varirati ovisno o geografskoj lokaciji, ali gotovo uvijek je krzno prekriveno crnim pjegama, s time da svaka jedinka ima jedinstveni uzorak pjega.

JESTE LI ZNALI?

  • Jedinke iz sjevernih populacija više su sivkaste i s manje pjega od jedinki iz južnih populacija.
  • Jedinke s krajnjih sjevernih i istočnih točaka rasprostranjenosti risa uglavnom su veće od onih s južnih i zapadnih točaka.
  • Ris može presti poput domaće mačke.
  • Ris ima stražnje noge dulje od prednjih.
  • Poput većine vrsta mačaka, ris može uvlačiti pandže što mu omogućuje da čvrsto zgrabi svoj plijen. Pandže mu također služe za penjanje na drveće i, poput domaćih mačaka, redovito oštre pandže kako bi one bile u optimalnom stanju.

Prehrana risa

Euroazijski ris je mesojed i uglavnom lovi malu i srednju divljač poput srna ili divokoza, ali nekad napada i mlađe jedinke većih vrsta, poput običnog jelena. Ako je divljači malo ili je nema, prehrana risa sastoji se od manjeg plijena poput zeca, lisice, divlje mačke, svisca, divlje svinje, ptica i domaćih životinja.

Za razliku od vuka čija lovna strategija uključuje iscrpljivanje plijena trkom, ris lovi iz zasjede. Budući da mu je plijen uglavnom aktivan uvečer, ris je u pravilu aktivan u sumrak i zoru, i noćni lovac. Ležat će u zasjedi i čekati da plijen dođe dovoljno blizu da ga iznenada napadne ili da mu se prišulja. U trenutku napada skače prema naprijed i grabi plijen prednjim pandžama, a ubija ga ugrizom za vrat. Ako iznenadni napad ne uspije i plijen pobjegne, ris neće trčati za njim.

Vir: Franc Kljun
Vir: Franc Kljun

Često kada je plijen veći, može potrajati i nekoliko noći dok ga ne dokrajči. Vrijeme potrebno da se veći plijen dokrajči varira ovisno o broju risova koji se hrane (majka s risićima brže će ubijati od samotne jedinke) i o veličini i starosti životinje. U prosjeku će se ris jednim ulovom hraniti četiri dana, osim ako ga ne omete i ne otjera drugi grabežljivac.

Pri hranjenju, ris uvijek počinje od velikih bedrenih mišića sve dok ne ostanu samo velike kosti, glava, krzno i crijeva. Dok jede ogulit će kožu s mesa, pa se ona često može pronaći izvrnuta pored ostataka ulova. Kako bi sakrio ulov od drugih grabežljivaca, ris ga često zakopava ili prekriva lišćem i drugim dostupnim materijalom. Kada ga se otjera od ulova, neće se vratiti i nije vjerojatno da će ponoviti napad na istom području.

Razmnožavanje

S obzirom na to da su samotne životinje, mužjaci i ženke uglavnom se izbjegavaju, osim u kratkoj sezoni parenja (između veljače i ožujka). U tom razdoblju ris je aktivniji tijekom dana i često će se glasati. S obzirom na to da su ženke spremne samo četiri do sedam dana tijekom sezone parenja, mužjak će se zadržavati u blizini ženke i redovito je provjeravati.

Skotna ženka napravit će brlog na nekoj zakrivenoj stjenovitoj lokaciji, često u podnožju starog drveta ili ispod litica, koristeći perje, jelenju dlaku i suhu travu za ležaj. Skotnost traje oko 70 dana i krajem svibnja ili početkom lipnja okote se 2 do 3 mladunca. Poput medvjedica, ženka risa brine o risićima sama, bez pomoći mužjaka.

Vir: Franc Kljun
Vir: Franc Kljun

S dva tjedna starosti risići otvaraju oči, a s mjesec dana počinju hodati. U to vrijeme također počinju jesti krutu hranu, ali još uvijek sišu i to sljedećih dva do četiri mjeseca. S dva do tri mjeseca risići počinju pratiti majku u lovu, a s njom ostaju do sljedeće sezone parenja. Nakon što se razdvoje od majke, srodnici iz legla često ostaju zajedno sljedećih nekoliko tjedana ili mjeseci, prije no što potraže vlastite teritorije. Uglavnom samo polovica legla preživi prvu godinu (smrtnost mladih od 50 %), a od njih onda samo polovica preživi drugu godinu kad se razdvoje i traže vlastiti životni prostor.

Stanište

U pravilu nastanjuju šume. Risa možemo pronaći u umjerenim i borealnim šumama od zapadne Europe do Rusije. U Europi nastanjuje sve klimatske zone, od razine mora do visinske granice šume, a u Aziji nastanjuje otvorenije i rjeđe šumovite predjele, stepe i polupustinje.

Široko rasprostranjeno šumsko područje nudi puno mogućnosti za skrivanje, pregršt vrsta plijena, dovoljno zaklona i malo ljudi koji smetaju.

Za razliku od medvjeda, ris je vrlo teritorijalna životinja. Jedinke su samotne, osim ženki s mladuncima, i redovito obilježavaju i štite svoj teritorij od drugih jedinki. Teritoriji mužjaka su veći i uglavnom se preklapaju s teritorijem jedne ili više ženki. Veličina teritorija varira i ovisi o tipu staništa i dostupnosti plijena.

Vir: Franc Kljun
Vir: Franc Kljun

Ponašanje

Odrasla životinja je samotna, lukava i tajanstvena, zbog čega ih je u divljini teško proučavati. Budući da je uglavnom aktivan u sumrak i zoru, ris tijekom dana spava u gustom grmlju i drugim sigurnim skrovištima. Izbjegava čovjeka i često ostaje neopažen u području u kojem živi. Osim gustoće naseljenosti ljudi, na prisutnost risa utječe i fragmentacija staništa zbog cestovne infrastrukture. Pokušaji prelaska autoceste povećavaju mogućnost sudara.

S obzirom na to da ima dobar vid, njuh i sluh, ne zadržava se dugo na istoj lokaciji, osim u sezoni parenja, već se služi izlučevinama žlijezda za komuniciranje i obilježavanje svojih teritorija.

Poput domaće mačke može presti i glasa se mijaukanjem, siktanjem i režanjem. Tijekom sezone parenja mužjaci se uglavnom pare s više ženki, ali poslije nisu uključeni u brigu o risićima.

Samotni su lovci i stoga im je važno da plijen ubiju čim prije, kako bi izbjegli ozljede pri napadu. Pri tome je važan iznenadni napad, kao i precizan ugriz. Ris ubija plijen ugrizom u vrat i drobljenjem dušnika ili ugrizom u glavu i presijecanjem leđne moždine.

carnivoradinarica.eu

 

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU