fbpx

1vilasalvator dubrovnik

Hoće li iko odgovarati za kredit HBOR-a iz 2007. godine Vrhbosanskoj nadbiskupiji za izgradnju Svećeničkog doma u Sarajevu težak čak 4,5 miliona eura, odnosno 33,2 miliona kuna?

Kako je istražio hrvatski portal Index.hr neće. Naime, prvo je vlada Zorana Milanovića pa onda Andreja Plenkovića otplaćivala rate kredita, da bi krajem prošle godine nagodbom Crkve i vlade država preuzela od Vrhbosanske nadbiskupije nekretninu vrijednu 1,1 miliona eura u Dubrovniku i tako pokrila cijeli dug kredita.

Od decembra prošle godine do danas, Index.hr uputio je Crkvi, tačnije Vrhbosanskoj nadbiskupiji, osam upita. Novinari su, kako navode, još u decembru primijetili kako nadbiskup Vinko Puljić nije govorio istinu, no do danas novinarima Indexa nije javio kako bi pojasnio, korigirao ili se, kako navode, eventualno izvinio hrvatskoj javnosti. Isto tako, iz finansijskog izvještaja Vrhbosanske nadbiskupije za 2016. godinu te nepostojećeg za 2017. jasno je zašto Crkva šuti.

U HBOR-u tvrde kako nema potrebe za dodatnim pitanjima zašto se dao kredit pravnoj osobi koja nije bila u stanju isplaćivati kredit jer su na kraju vratili dug zahvaljujući novcu hrvatskih poreznih obveznika. No, krenimo redom.

Vlada dala nalog HBOR-u da izda kredit koji se nije mogao vraćati

Vrhbosanska nadbiskupija dobila je odobrenje hrvatske vlade, u vrijeme vladavine Ive Sanadera, da može podignuti kredit kod HBOR-a. Crkva je došla do novca posredstvom programa Kredit kupcu. Naime, kreditiranjem kupaca u inozemstvu dolazi do poticanja domaćeg izvoza, objašnjavali su u HBOR-u. Ovakva šema kreditiranja funkcionira tako da banka, u ovom slučaju HBOR, odobri kredit stranom kupcu za kupovinu hrvatskih roba ili usluga, a sredstva kredita isplaćuju se direktno izvozniku u skladu s izvoznim ugovorom, a inozemni kupac otplaćuje kredit u skladu s uvjetima definiranim u Ugovoru o kreditu.

"U konkretnom slučaju kredit je odobren Vrhbosanskoj nadbiskupiji, podnositelj zahtjeva za odobrenje kredita prema HBOR-u bio je hrvatski izvoznik, u skladu s programom kreditiranja, koji je sklopio građevinski ugovor o izvođenju radova na izgradnji svećeničkog doma u Sarajevu s Vrhbosanskom nadbiskupijom", stajalo je u odgovoru HBOR-a. Za izgradnju Svećeničkog doma bila je zadužena hrvatska tvrtka Stipić grupa.

U Svećenički dom Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu svećenici su se uselili u maju 2011. godine. Dom, s garažnim prostorom, obuhvata oko 6.000 kvadratnih metara, a u njemu se nalaze 24 apartmana za smještaj s pratećim sadržajima te višenamjenski prostor. Dom služi za svećenike koji su zbog mirovine ili bolesti prekinuli službu, pa tako svaki dobiva na raspolaganje vlastiti apartman od 50 kvadrata u kojemu se nalaze radna i spavaća soba, kupatilo, čajna kuhinja i balkon. Osigurana im je i hrana, medicinska njega, duhovni i rekreativni prostor.

Sat parkiranja u Domu iznosi osam kuna, a imaju još i četiri poslovna prostora

Dom raspolaže i s 89 parking mjesta koja se naplaćuju po cijeni od 2 KM za sat, odnosno gotovo osam kuna. Iznajmljuju se i četiri ekskluzivna poslovna prostora s 50 kvadrata površine, piše hrvatski Index.hr.

Naime, upravo iz prihoda garaže i poslovnih prostora trebao se naplaćivati kredit. No nije. Prvo je hrvatska vlada u vrijeme mandata Zorana Milanovića 2014. godine isplatila rate kredita, a onda je to učinila i Plenkovićeva vlada. Vrhbosanska nadbiskupija svake je godine slala molbe hrvatskoj vladi da im se uplati rata kredita, da bi na kraju došlo do sporazuma između HBOR-a, vlade i Crkve prema kojem hrvatski porezni obveznici na sebe preuzimaju cijeli kredit za Dom u Sarajevu.

Prema dogovoru Crkva je HBOR-u prodala nekretninu u Dubrovniku, Vilu Salvator, za 1,1 milion eura, kako bi se smanjio ukupni dug, dok preostali dug ide na teret poreznih obveznika.

Valja naglasiti kako je od kredita teškog 4,5 miliona eura na kraju otplaćeno svega 1,4 miliona eura, potvrdili su nam iz HBOR-a.

Kupili nekretninu od Crkve, bez ikakvog plana raspolaganja vilom

"Do sklapanja Ugovora o preuzimanju i uređenju odnosa između Ministarstva finansija, Vrhbosanske nadbiskupije i HBOR-a u decembru 2017. godine, naplaćeno 1.452.241,03 eura glavnice odobrenog kredita uz pripadajuće kamate", stoji u odgovoru HBOR-a. Od kupovine dubrovačke Vile Salvator prošlo je više od pola godine, no do sada nije napravljeno ništa.

"HBOR je uknjižen kao vlasnik nekretnine sukladno zaključenom Ugovoru o preuzimanju duga. Rješenje o uknjižbi još nije postalo pravomoćno, a kada postane pravomoćno HBOR će stupiti u posjed nekretnine te pokrenuti njenu prodaju", rekli su nam u HBOR-u, no ne postoji nikakav plan raspolaganja tom nekretninom. Tačnije, država ne zna šta da radi sa zgradom koju je kupila od Crkve kako bi se smanjio dug.

Grad Dubrovnik nije upoznat s planovima HBOR-a i/li Ministarstva državne imovine u vezi Vile Salvator. Ako Vila Salvator bude išla u prodaju, Grad Dubrovnik će, u skladu s pravom prvokupa i u skladu s proračunom, razmotriti sve mogućnosti koje mu stoje na raspolaganju", rekao nam je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Uglavnom, umjesto da HBOR ovrši Crkvu zbog nevraćanja kredita koji nisu zapravo trebali ni dobiti, zadovoljio se uzimanjem jedne nekretnine koja ne pokriva ni jednu četvrtinu dobivenog kredita. Riječ je o mogućnosti o kojoj Hrvati s problemima vraćanja kredita mogu samo sanjati.

Ostatak teksta pročitajte na ovom linku.

 

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Vijesti - Arhiv

Septembar 2019
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6