fbpx

petar kovacevic 1

 Petar Kovačević, foto: Slobodna Bosna

Poslodavci u Republici Srpskoj raspolažu ličnim podacima zaposlenih, ustupaju ih trećim licima, u njihovo ime sklapaju ugovore o osiguranju i to sve bez njihove saglasnosti.

Piše: Miljan Kovač

Sve to mjesecima toleriše Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH, koja bi, u skladu sa zakonom morala da djeluje, pa makar to bilo samo davanje mišljenja na pritužbe onih koji su joj se obratili, smatrajući se u ovom slučaju oštećenim.

Ovako bi se najkraće mogla opisati saga o pristupanju tzv „Evropskom dobrovoljnom penzionom fondu“, koji je malo evropski, a ni malo dobrovoljni.
O tome svjedoče i zaposleni, odnosno saradnici Arhitektonsko građevinsko – geodetskog fakulteta u Banjaluci (AGGF), koji su se prije gotovo tri mjeseca obratili navedenoj Agenciji, odnosno njenom direktoru Petru Kovačeviću.

„U februaru ove godine na fakultet su dostavljeni spiskovi na koje je trebalo da se potpišu svi koji žele da se uključe u Evropski dobrovoljni penzijski fond. Kako nismo željeli da se uključimo, nismo se ni potpisali. U maju mjesecu, po povratku na radna mjesta nakon pauze uslovljene vanrednim stanjem, sačekalo nas je neugodno iznenađenje. Od samog fonda dobili smo pismena obavještenja o uključivanju, čestitku, kao i uputstva kako da uplaćujemo dodatni novac, šta se dešava sa novcem ako umremo i sl. Sve je potpisao izvjesni Tomaž Završnik, direktor društva za upravljanje fondom, i prema dostupnim informacijama, uspješni slovenački sportski biznismen. Ono što je posebno problematično je da ovo obavještenje sadrži sve naše lične podatke“, navodi se između ostalog u pomenutom dopisu koji je upućen Agenciji.

U februaru je u Službenom glasniku RS objavljen i „Pravilnik o uslovima i postupku organizovanja i funkcionisanja penzijskih planova, kojim se, između ostalog, definišu i principi „uključivanja i isključivanja“ iz tih penzionih „planova“.

Na ovaj Pravilnik koji je donio Duško Milunović, ministar zdravlja i soijalne zaštite Republike Srpske, se poslodavci i pozivaju kada ustupaju lične podatke zaposlenih pomenutom penzionom fondu.

Da li je Pravilnik u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine, pitanje je na koje su saradnici banjalučkog AGGF-a tražili odgovor Agencije.
Ubrzo su, tačnije 29.07. 2020. dobili odgovor u kome se kaže da je Agencija u ovom slučaju pokrenula postupak po „službenoj dužnosti.

agencijaodgovor

Kako je od odgovora prošlo gotovo dva mjeseca, a nikakvi konkretni potezi nisu učinjeni, oštećeni su se opet obratili Agenciji.
Oni su direktora u Agencije podsjetili na to kako su ekspresno djelovali kada su naložili Centralnoj izbornoj komisiji BiH, da ukloni spisak glasača registrovanih za glasanje u inostranstvu na lokalnim izborima u BiH, dok u njihovom slučaju još uvijek nema nikakve konkretne reakcije.

Tek tada su dobili gotovo nevjerovatan odgovor.

„Obavještavamo Vas da Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini, po pitanju objave liste registrovanih glasača izvan BiH, koju je objavio CIK, nije zaprimila Vaš upit.“

odgovor22

Dakle izbjegavajući konkretan odgovor direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka se „uhvatio za detalj“ kojim je skrenuo pažnju sa činjenice da mjesecima tolerišu vrlo opasno ponašanje poslodavaca i mogućnost nezakonite manipulacije ličnim podacima, koje bi trebali da štite.

Nakon svega postavlja se pitanje nezavisnosti ove Agencije, odnosno njenog direktora.

Objavom spiska birača registrovanih za glasanje u inostranstvu, na kome su skriveni matični brojevi lica, a objavljena samo imena, prezimena i godina rođenja, u velikoj mjeri je spriječen pokušaj izborne prevare. Ispostavilo se da je veliki broj lica na tom spisku prijavljen za glasanje bez svog znanja te da je neko zloupotrijebio njihove lične podatke.

Agencija je, izgleda, procijenila, da je veću štetu napravio CIK, nego onaj ko je zloupotrijebio podatke registrujući ova lica za glasanje sa očitom namjerom manipulacije ishodom izbora u BiH.

S druge strane Agncija dozvoljava manipulaciju ličnim podacima zaposlenih, kao u slučaju saradnika AGGF-a, koji je samo jedan u bezbroj takvih primjera.

Na čelu agencije, koja bi morala biti potpuno depolitizovana je direktor Petar Kovačević. Koliko je direktor „depolitizovan“ govori to što se proljetos na poziv predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, odazvao sastanku „svih srpskih predstavnika“ u Sarajevu koji je održan u Lukavici.
Skup je po svemu imao politički, tačnije partijski karakter, pa je upitno šta su na njemu radili Kovačević, ali i Milan Tegeltija predsjednik VSTS BiH, i mnogi drugi kojima svakako tu nije bilo mjesta.

Evropski dobrovoljni penzioni fond u Republici Srpskoj je osnovan 2017. godine. Kako je odziv zaposlenih da se priključe ovom fondu bio više nego slab, vlast u RS je primjenila metod pritiska na zaposlene koji se finansiraju iz Budžeta RS. Na ovakav pritisak se od prošle godine žalio veliki broj zaposlenih u javnim preduzećima i institucijama. Donošenjem spornog Pravilnika, očiti je pokušaj da se pritisak zamijeni manipulacijom ličnim podacima.

I ta manipulacija traje još od februara, a svako ćutanje Agencije ostavlja prostor da se u fond „uvuče“ što više „dobrovoljnih“ osiguranika, što je cilj vlasti Republike Srpske.
Po svemu sudeći direktor Petar Kovačević, nije uzalud sa Dodikom u Lukavici, „usaglašavao djelovanje srpskih predstavnika“ u Sarajevu.

Impuls

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU